Mala manufaktura prirodne kozmetike iz Slavonije osam godina radi sapune, kreme i balzame od domaćih sirovina. Proizvodi se prodaju u desetak trgovina zdrave hrane, na sajmovima i preko jednostavnog web shopa. Posljednje dvije godine prodaja stoji na istom broju. Vlasnica i njezin suprug sjeli su za stol s istim pitanjem koje prije ili kasnije postavi svaka tvrtka: kako dalje rasti?
Ideja je bilo mnogo i sve su zvučale dobro: otvoriti trgovinu u Zagrebu, izaći na austrijsko tržište, napraviti liniju za bebe, prodavati hotelima, otvoriti mali wellness studio. Problem je bio što su ideje bile pomiješane, pa se nije moglo vidjeti koja nosi koliko rizika. U nastavku, na ovom primjeru sastavljenom prema situacijama iz prakse, pokazujemo kako im je u tome pomogla Ansoffova matrica.
Četiri smjera rasta na jednoj slici
Matricu je osmislio matematičar i strateg Igor Ansoff i predstavio je 1957. u članku „Strategies for Diversification“ u časopisu Harvard Business Review. Gotovo sedamdeset godina kasnije i dalje je jedan od najkorištenijih alata za planiranje rasta, upravo zato što je jednostavna.
Matrica ima dvije osi: proizvode (postojeće i nove) i tržišta (postojeća i nova). Njihovim križanjem nastaju četiri strategije rasta:
| Postojeći proizvodi | Novi proizvodi | |
| Postojeća tržišta | Prodor na tržište (najmanji rizik) | Razvoj proizvoda |
| Nova tržišta | Razvoj tržišta | Diversifikacija (najveći rizik) |
Što se više udaljavate od onoga što poznajete, i po proizvodu i po kupcima, to je rizik veći. Na internetu kruže i brojke o vjerojatnosti uspjeha za svako polje, ali za njih ne postoji pouzdan izvor, pa ih uzmite s rezervom. Važnija je logika nego postoci.
Kad su vlasnici svaku od svojih ideja upisali u jedno od četiri polja, rasprava se odmah promijenila. Umjesto „što nam se više sviđa“, pitanje je postalo „koliko rizika možemo podnijeti i što za to trebamo“.
1. Prodor na tržište: više postojećim kupcima
Postojeći proizvod, postojeći kupci. Cilj je prodati više onima kojima već prodajete ili preuzeti kupce konkurenciji. Alati su poznati: paketi, programi vjernosti, bolja vidljivost na Googleu, kampanje i jača prodaja.
Manufaktura je pogledala vlastite brojke i otkrila nešto zanimljivo. Većina kupaca web shopa kupila je samo jednom, iako su recenzije bile odlične. Nitko im se nakon kupnje nije javio. Prvi korak bio je zato jednostavan: e-mail tri tjedna nakon kupnje s pitanjem kako im se proizvod sviđa i podsjetnikom kad krema obično dolazi do kraja, paket za ponovnu kupnju i bolje opisani proizvodi na webu. Ovo je najsigurnija strategija jer poznajete i proizvod i kupca. Granica je u veličini tržišta: kad ga zasitite, rast staje.
2. Razvoj proizvoda: nešto novo za iste kupce
Novi proizvod za postojeće kupce. Ovdje koristite ono što već imate: povjerenje kupaca, prodajne kanale i znanje o njihovim potrebama. Linija za bebe spadala je ovdje, jer su je tražili upravo postojeći kupci, uglavnom mlade majke koje su već koristile kreme.
Rizik je u tome hoće li novi proizvod zaista riješiti problem kupaca i koliko košta njegov razvoj. Kozmetika za bebe traži dodatna testiranja i sigurnosne procjene, pa je ova ideja odgođena za sljedeću godinu, uz plan da se prije toga razgovara s dvadesetak kupaca. Tu pomaže dobro poznavanje buyer persone i životnog ciklusa proizvoda.
3. Razvoj tržišta: isti proizvod za nove kupce
Postojeći proizvod za nove kupce: novu regiju, državu, dobnu skupinu ili djelatnost. Ovdje su završile dvije ideje: izlazak na austrijsko tržište i prodaja hotelima.
Austrija je izgledala privlačno, ali bi tražila prijevode, prilagodbu deklaracija, novu logistiku i oglašavanje na novom jeziku. Hoteli su bili bliži: manji boutique hoteli i obiteljski apartmani na obali traže domaću, prirodnu kozmetiku za goste, a za proizvod ne treba ništa mijenjati osim pakiranja. Rizik razvoja tržišta je u nepoznavanju novog tržišta, njegovih propisa, navika i konkurencije, pa je prije ulaska korisna PESTLE analiza.
I velike hrvatske tvrtke rastu na ovaj način. Podravka i Atlantic Grupa 2023. dogovorile su zajedničku prodaju hrvatskih brendova na tržištima SAD-a i Austrije.
4. Diversifikacija: novo za nove
Novi proizvod za novo tržište, najrizičniji potez jer ulazite u nepoznato s obje strane. Wellness studio u Osijeku bio je upravo takav: nova djelatnost, novi kupci, najam prostora, zapošljavanje i potpuno drukčiji posao od proizvodnje.
Razlikuju se dvije vrste diversifikacije. Povezana diversifikacija ima veze s postojećim poslom, primjerice kroz tehnologiju, kanale ili sirovine. Nepovezana nema, kao kad bi proizvođač automobila lansirao parfem. Hrvatski primjeri su Podravka, koja u sastavu ima i farmaceutsku tvrtku Belupo, te Atlantic Grupa, koja je 2010. preuzela Drogu Kolinsku za gotovo tri milijarde kuna i time značajno proširila portfelj i tržišta.
Diversifikacija može raspršiti rizik i otvoriti nove izvore prihoda, ali traži novac, znanje i strpljenje. Za manufakturu s dvoje zaposlenih to je bio korak predaleko, barem za sada.
Što su odlučili
Nakon dva sastanka plan je bio jasan i, što je najvažnije, realan:
- Odmah: prodor na tržište, kroz e-mailove nakon kupnje, pakete i bolje opisane proizvode. Malo ulaganje, brz učinak.
- Za šest mjeseci: razvoj tržišta prema hotelima i apartmanima, uz pilot s tri hotela prije nego što se naruči nova ambalaža.
- Sljedeće godine: razvoj proizvoda za bebe, ako razgovori s kupcima potvrde potrebu.
- Ne sada: wellness studio i Austrija.
Matrica nije donijela odluku umjesto njih, ali je pokazala ono što se nije vidjelo dok su ideje „otvorimo studio“ i „pošaljimo e-mail kupcima“ stajale na istom popisu: potpuno različitu razinu rizika.
Kako primijeniti matricu u vlastitoj tvrtki
- Popišite sve ideje za rast i svaku upišite u jedno od četiri polja.
- Krenite od podataka. Koliki je udio na postojećem tržištu i ima li još prostora za rast? Što kažu kupci?
- Procijenite resurse. Imate li novca, ljudi i vremena za razvoj novog proizvoda ili ulazak na novo tržište?
- Usporedite rizik i potencijal. Za svaku opciju zapišite što možete dobiti, a što izgubiti.
- Kombinirajte s drugim alatima. BCG matrica pokazuje koji proizvodi zaslužuju ulaganje, a SWOT analiza gdje su vaše prednosti.
- Testirajte prije velikog ulaganja. Pilot projekt, jedno novo tržište ili ograničena serija otkrit će više od svake prezentacije.
Ako vam treba pomoć da prije velike odluke provjerite brojke i rizik, pogledajte kako radimo poslovni konzalting. Ako vas zanima kako pronaći ono u čemu ste najbolji, pročitajte i članak o konceptu ježa.
Česta pitanja
Kako odabrati strategiju rasta za malu tvrtku?
Popišite sve ideje i rasporedite ih u Ansoffovu matricu prema tome jesu li proizvod i tržište postojeći ili novi. Za većinu malih tvrtki najsigurniji je početak prodor na postojeće tržište, a rizičnije korake vrijedi testirati pilot projektom.
Što je Ansoffova matrica?
To je alat za planiranje rasta koji je Igor Ansoff predstavio 1957. u časopisu Harvard Business Review. Kombinira postojeće i nove proizvode s postojećim i novim tržištima i tako daje četiri strategije rasta.
Koja je strategija najmanje rizična?
Prodor na tržište, jer prodajete postojeći proizvod postojećim kupcima. Najrizičnija je diversifikacija.
Što je razlika između povezane i nepovezane diversifikacije?
Povezana diversifikacija ima veze s postojećim poslom kroz tehnologiju, kanale ili sirovine. Nepovezana ulazi u potpuno drugu djelatnost.
Može li se koristiti više strategija istodobno?
Može, ali ih vrijedi rasporediti u vremenu. Mala tvrtka obično krene s najsigurnijom, a rizičnije korake planira kad prva počne donositi rezultat.
Izvori
- Ansoff, H. I.: Strategies for Diversification, Harvard Business Review, rujan i listopad 1957.
- Wikipedia: Ansoff matrix
- Croatia Week: Podravka i Atlantic zajedno na tržištima SAD-a i Austrije (2023.)
- tportal: Atlantic preuzima Drogu Kolinsku (2010.)
Pisalica
Trebate pomoć s marketingom svoje tvrtke?
Radimo s tvrtkama koje imaju vlastiti marketinški tim, na SEO-u, sadržaju, brendu i oglašavanju. Na svakoj suradnji radite izravno s nama dvoje.