Kako otvoriti obrt u Hrvatskoj (2026.)

Obrt je u Hrvatskoj najjednostavniji način da samostalno počnete poslovati, bilo kao freelancer, savjetnik, majstor ili mali trgovac. Otvara se online, upis je besplatan, a paušalni obrt ima jednostavno knjigovodstvo i predvidljive troškove.

U ovom vodiču objašnjavamo razliku između obrta i tvrtke, korake otvaranja obrta i obveze koje slijede nakon toga. Podaci se odnose na 2026., a pravila se često mijenjaju, pa iznose uvijek provjerite kod Porezne uprave, Hrvatske obrtničke komore ili računovođe.

Vodič je informativan i ne zamjenjuje savjet računovođe ili nadležnih institucija. Stanje propisa: listopad 2026.

Obrt ili tvrtka?

Odgovornost: obrtnik za obveze obrta odgovara cijelom svojom imovinom, a članovi d.o.o.-a i j.d.o.o.-a u pravilu odgovaraju samo uloženim kapitalom.
Temeljni kapital: obrt ga ne treba. Za d.o.o. iznosi najmanje 2.500 eura, a za jednostavno društvo (j.d.o.o.) najmanje 1 euro.
Isplata zarade: obrtnik novac s poslovnog računa može koristiti kad želi, nakon podmirenih poreza i doprinosa. Vlasnik tvrtke koji je i direktor u pravilu mora biti osiguran kroz tvrtku, s propisanom minimalnom osnovicom doprinosa.
Knjigovodstvo: paušalni obrt vodi jednostavne evidencije, a tvrtka dvojno knjigovodstvo i godišnje financijske izvještaje.
Porez: paušalist plaća fiksni godišnji porez prema razredu primitaka, a tvrtka porez na dobit od 10 % ili 18 %, ovisno o prihodu.

Za početak samostalnog rada s manjim prihodima i malo troškova paušalni obrt je najčešće najjednostavniji izbor. Kad posao naraste, uvijek možete prijeći na drugi oblik.

Kako otvoriti obrt: korak po korak

1. Odaberite naziv, djelatnost i sjedište

Tvrtka obrta sastoji se od naziva obrta, oznake obrta (primjerice „obrt za savjetovanje“), imena i prezimena vlasnika i sjedišta. Djelatnosti birate prema onome čime se namjeravate baviti, a za vezane obrte, poput frizerskog ili električarskog, potrebna je i odgovarajuća stručna sprema.

Ako za rad ne trebate poseban prostor, sjedište može biti na vašoj kućnoj adresi. Ako prostor nije vaš, potrebna je suglasnost vlasnika, a za unajmljeni prostor ugovor o zakupu.

2. Upišite obrt u obrtni registar

Obrt se može otvoriti na tri načina:

sustavom START (start.gov.hr), koji na jednom mjestu obuhvaća upis obrta i prijave u ostale institucije
uslugom e-Obrt u sustavu e-Građani, kojom se obavlja samo upis u registar
osobno, u nadležnom upravnom tijelu županije ili Grada Zagreba

Upis obrta je besplatan. Za prijavu online trebate vjerodajnicu za e-Građane, primjerice mobilni token banke ili eOsobnu. Rješenje o upisu obično stiže u osobni korisnički pretinac za nekoliko dana, a zakonski rok je 15 dana. S radom morate početi u roku od godine dana od upisa.

Planirate li tražiti potporu HZZ-a za samozapošljavanje, obrt nemojte otvarati prije odobrenja potpore, jer biste mogli izgubiti pravo na nju.

3. Prijavite se na mirovinsko i zdravstveno osiguranje

Ako je obrt vaša jedina djelatnost, morate se prijaviti na mirovinsko osiguranje (HZMO) najkasnije u roku od 24 sata od početka rada. Podaci se automatski prosljeđuju HZZO-u. Sustav START prijavu može obaviti umjesto vas, a ako obrt otvarate uslugom e-Obrt, prijavu podnosite sami, elektronički ili u HZMO-u. U svakom slučaju provjerite je li prijava provedena.

4. Prijavite se Poreznoj upravi

U roku od osam dana od početka rada obrt treba prijaviti u registar poreznih obveznika (obrazac RPO). Pritom odabirete paušalno oporezivanje i navodite očekivane godišnje primitke. Prijava se najlakše podnosi putem sustava ePorezna, a START je može podnijeti automatski.

5. Otvorite poslovni račun

Poslovni račun u praksi je nužan, jer na njega primate uplate i s njega plaćate poreze i doprinose. Većina banaka danas ga otvara online, često istog dana. Pečat zakon ne propisuje kao obavezan, pa ga izradite samo ako vam treba.

6. Pripremite se za izdavanje računa

Prije prvog računa trebate:

interni akt kojim određujete numeriranje računa, oznake poslovnih prostora i naplatnih uređaja te blagajnički maksimum
program za izdavanje i fiskalizaciju računa i FINA-in certifikat za fiskalizaciju
prijavu poslovnog prostora u sustavu ePorezna
knjigu prometa (KPR), u koju svakodnevno upisujete sve primitke

Od 1. siječnja 2026. fiskaliziraju se svi računi izdani građanima, bez obzira na način plaćanja. Paušalisti od 2026. moraju moći primati e-račune, a od 1. siječnja 2027. izdavati ih tvrtkama i drugim obrtima. Za to Porezna uprava nudi besplatnu aplikaciju MIKROeRAČUN.

Koliko košta paušalni obrt?

Paušalno se mogu oporezivati obrti koji nisu u sustavu PDV-a i čiji godišnji primici ne prelaze 60.000 eura. Porez iznosi 12 % od propisane osnovice, a prirez je od 2024. ukinut.

Godišnji primici (EUR)	Godišnji porez (EUR)
do 11.300,00	203,40
11.300,01 – 15.300,00	275,40
15.300,01 – 19.900,00	358,20
19.900,01 – 30.600,00	550,80
30.600,01 – 40.000,00	720,00
40.000,01 – 50.000,00	900,00
50.000,01 – 60.000,00	1.080,00

Porez se plaća tromjesečno, do posljednjeg dana tromjesečja. Uz porez plaćate:

doprinose, ako vam je obrt jedina djelatnost: u 2026. ukupno 290,98 eura mjesečno, do 15. u mjesecu za prethodni mjesec
komorski doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, čije je članstvo obvezno: oko 34 eura tromjesečno, uz oslobođenje u prve dvije godine za obrte otvorene prvi put
turističku članarinu, ako je vaša djelatnost na popisu iz Zakona o članarinama u turističkim zajednicama

Do 15. siječnja Poreznoj upravi predajete obrazac PO-SD s pregledom primitaka za prethodnu godinu.

Što još treba znati?

Zaštita na radu: Zakon o zaštiti na radu ne primjenjuje se na obrtnika koji radi sam. Primjenjuje se kad zaposlite radnike ili radite na istom mjestu s drugim ljudima.
PDV: ako primici prijeđu 60.000 eura godišnje, morate ući u sustav PDV-a i prestajete biti paušalist.
Web stranica: ako obrt ima web, na njemu treba objaviti propisane podatke. Popis pronađite u članku Obavezni podaci na web stranici tvrtke i obrta.
Potpora HZZ-a: ako ste dobili potporu za samozapošljavanje, pročitajte i članak Dobili ste potporu za samozapošljavanje: što dalje.

Kad obrt pokrenete, sljedeći je korak da vas klijenti pronađu. Pomoć oko poslovnog modela, ponude i marketinga pronaći ćete na stranici Poslovni i digitalni konzalting.

Česta pitanja

Koliko košta otvaranje obrta?

Upis obrta u obrtni registar je besplatan. Troškovi nastaju kasnije: doprinosi, porez, program za fiskalizaciju i bankovni račun.

Mogu li obrt otvoriti online?

Možete, putem sustava START ili usluge e-Obrt u sustavu e-Građani. Za prijavu vam treba vjerodajnica, primjerice mobilni token banke ili eOsobna.

Mogu li imati sjedište obrta kod kuće?

Možete, ako za djelatnost ne trebate poseban prostor. Ako stan nije vaš, potrebna je suglasnost vlasnika.

Koliki su doprinosi za paušalni obrt u 2026.?

Ako vam je obrt jedina djelatnost, ukupno 290,98 eura mjesečno, a plaćaju se do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Je li pečat obavezan za obrt?

Zakon ne propisuje obvezu pečata, pa ga izradite samo ako vam je potreban.

Koja je razlika između obrta i d.o.o.-a?

Obrtnik odgovara cijelom svojom imovinom i ne treba temeljni kapital, a d.o.o. traži najmanje 2.500 eura kapitala i dvojno knjigovodstvo, ali članovi u pravilu ne odgovaraju osobnom imovinom.

Izvori

Pisalica

Trebate vanjski pogled na poslovne odluke?

Pomažemo upravi i voditeljima marketinga u odlukama o poslovnom modelu, budžetu, alatima i digitalnim procesima.

Poslovni i digitalni konzalting Pošaljite upit

Kako otvoriti obrt u Hrvatskoj: vodič za 2026.