«Uzeli» ste poticaj za samozapošljavanje? Kako dalje?

Ako ovaj članak upravo stoji ispred tebe na ekranu računala ili mobitela, znači da su prethodna dva, o tome kako otvoriti paušalni obrt i kako dobiti potporu HZZ-a vjerojatno urodila plodom pa eto napokon imaš taj svoj obrt ili tvrtku i krećeš s ogromnom vrećom entuzijazma naprijed.

Znam, bilo je dosad poprilično jadikovki koje smo svi mi imali prilikom posjećivanja x šaltera na kojima rade pomalo izgubljene tete, no morat ćemo te jadikovke strpati u ladicu.
Zašto?
Čekaju nas novi izazovi po pitanju paušalnog obrta, a koji su to sve, pokušat ću pojasniti u nastavku.

Dakle, odgovaram ti na 20 pitanja koja sigurno imaš u glavi po otvaranju paušalnog obrta putem HZZ poticaja, a nemaš koga pitati ;).

Zašto HZZ ne odobrava plaćanje PDV-a, odnosno PDV trebam plaćati sam/a?

Novci za samozapošljavanje i ostale poticaje koje daje HZZ, zapravo su novci Europske unije. PDV je nešto što se tiče svake države posebno pa ga zato plaćamo sami.

Moram li ja biti u sustavu PDV-a?

Svaki obrtnik koji u godinu dana ostvari manja primanja od 300.000 kuna nije dužan biti u sustavu PDV-a. 

Što znači paušalno plaćanje poreza i kome ga plaćam?

Obrtnikom «paušalistom» postaje se tako da u 8 dana od otvaranja obrta tu želju izraziš u Poreznoj upravi. Paušalno plaćanje poreza znači da ćeš porez plaćati svaka tri mjeseca, a ne svaki mjesec. Koliki iznos je potrebno uplatiti Poreznoj upravi pod koju spadaš, ovisi o tvojim primanjima. Postoje naravno porezni razredi propisani od tih institucija, a u ovoj tabeli možeš provjeriti u kojem se ti nalaziš razredu.

Porez plaćaš na broj žiro-računa koji će ti stići oko mjesec dana po otvaranju obrta.

placanje-poreza

Kome i kako platiti doprinose za mirovinsko i zdravstveno?

Doprinosi za mirovinsko i zdravstveno plaćaju se u državnu blagajnu pa su podaci za sve obrtnike tu isti. Ovdje pogledaj koliko iznosi mjesečni doprinos za paušalne obrtnike, a ovdje koliko iznosi za obrtnike zaposlene kod drugog poslodavca. Tabele su preuzete s web stranice Plavog ureda.

Ovdje je jako važno znati da se doprinosi moraju prema važećim Zakonima plaćati isključivo do 15-og u mjesecu jer HZZ u suprotnom taj trošak ne priznaje.

Mogu li se tijekom prve godine potpore za samozapošljavanje zaposliti kod drugih?

Ako si tražio potporu male vrijednosti za samozapošljavanje od strane HZZ-a, ne možeš se zaposliti kod nekog drugog. Zašto? Potpisivanjem ugovora obvezali smo se da nećemo mijenjati status obrta za vrijeme trajanja potpore – dakle, ne mogu prebaciti vlasništvo obrta na nekog drugog, ne mogu «uzeti» osobu u suvlasništvo, ne mogu zamrznuti obrt na godinu dana. Odnosno, možeš, ali ćeš trebati vratiti iznos dobivene potpore, budući da se radi o kršenju ugovornih obveza.

Što s obrtom nakon prve godine poslovanja?

Oko dva mjeseca prije isteka ugovora, HZZ će te obavijestiti na kućnu adresu da se bliži vrijeme prestanka subvencije te kako je do zadnjeg dana subvencije potrebno dostaviti projektnu papirologiju HZZ-u. Pod «projektnom papirologijom» mislim na sve račune, izvode iz banke i ostale dokaze koji jasno pokazuju na što je dobivena potpora male vrijednosti bila potrošena.

Nakon što se riješiš HZZ-a, zapravo s obrtom možeš što želiš. Zatvoriti ga, ući u suvlasništvo, prepisati ga nekome ili zamrznuti. Na tebi je.

Čemu služi bjanko zadužnica?

Prilikom potpisivanja ugovora s HZZ-om potpisat ćeš bjanko zadužnicu kod javnog bilježnika – za iznose do 35.000 kuna, potpisuje se bjanko zadužnica na 50.000 kn, a za iznose više od 35.000 kuna potpisuje se bjanko zadužnica na 100.000 kn. Taj papir je osiguranje HZZ-u da ćeš izvršiti sve obaveze koje su dogovorene ugovorom. Ako, na primjer, dobiveni novac od 55.000 kn potrošiš na krstarenje, a ne namjenski na dogovorene troškove, pomoću bjanko zadužnice HZZ ima pravo teretiti tebe ili tvog jamca za taj iznos.

Opet zbog propisa EU, HZZ bjanko zadužnicu čuva 5 godina.

Što sve po zakonu treba stajati na računu?

U komunikaciji s «friškim» obrtnicima često sam čula da imaju najviše problema s time što staviti na račun. I sama sam imala s time izazov jer na Internetu ima jako malo podataka i uvijek stoji ona bubica u glavi – što ako su ti podaci pogrešni?

Evo, konačno, na jednom mjestu što treba stajati na računu:

  • broj računa (poštivati sljednost računa prema Internom aktu o fiskalizaciji)
  • mjesto, datum i vrijeme izdavanja računa
  • datum isporuke
  • broj, naziv usluge/proizvoda, JM, količina, cijena, rabat i iznos
  • napomena Oslobođeno plaćanja PDV-a temeljem članka 17. Zakona o PDV-u (mogu biti u pitanju i čl.90 ili čl.41, što ovisi o vrsti računa)
  • tko je ispostavio račun
  • način plaćanja (transakcijski račun, gotovina)
  • potpis i pečat ili napomena Račun je izdan elektronskim putem te je valjan bez potpisa i pečata
  • tvoji podaci (vidljivi podaci za plaćanje)
  • podaci klijenta

Kako točno izgleda jedan račun, ali i knjiga prometa za obrtnike u sustavu jednostavnog knjigovodstva, pogledati možeš na stranici Plavog ureda pod – Program za paušalne obrtnike.

knjiga-prometa

Što je to knjiga prometa?

Knjiga prometa je Excel tablica u koju upisuješ sve uplate koje su sjele na poslovni žiro-račun. Kako izgleda knjiga prometa možeš pogledati, ako još nisi, na linku iznad – Program za paušalne obrtnike.

Jesam li ja obveznik fiskalizacije?

Od 1. srpnja 2017. svi smo obveznici fiskalizacije, no neki u višoj, a drugi u manjoj mjeri. Ono što svi moramo obavezno imati je Interni akt o fiskalizaciji u kojem stoji sljednost računa te tu istu sljednost trebamo poštivati na računu. Također, u tom Internom aktu trebaju biti nabrojene i numerirane poslovnice. To je to što se tiče nas koji poslujemo isključivo transakcijski.

No, što je sa svima vama koji poslujete još i gotovinom? E, tu se stvari kompliciraju. U tom slučaju trebaš imati softver / program za fiskalizaciju (cca 50 kn mjesečno), neki uređaj za izradu računa (laptop + printer, mobitel + printer, POS blagajnu) te certifikat FINA-e (na kojem ćeš dobiti onaj dugačak broj koji stoji na dnu računa).

Konačno, što je Interni akt o fiskalizaciji?

Interni akt o fiskalizaciji je najobičniji dokument izrađen u Wordu, u kojem stoji sljednost računa te tu istu sljednost trebamo poštivati na računu. Također, u tom Internom aktu trebaju biti nabrojene i numerirane sve naše poslovnice.

Priznaje li HZZ plaćanje gotovinom?

Novci dobiveni od HZZ-a trebaju se trošiti na ono što je navedeno u troškovniku koji si priložio/la Poslovnom planu. Na primjer, ako u troškovniku piše da ćeš kupiti laptop za 5.000 kuna, onda to trebaš učiniti. Ako, na primjer, kupiš laptop za 4.900 kn, 100 kn vraćaš HZZ-u. Ako pak, s druge strane kupiš laptop za 5.100 kn, 100 kuna ćeš dati iz svog džepa.

E sada ono važno. HZZ priznaje isključivo vidljive transakcije na izvodu, što znači da sve to moraš platiti karticom poslovnog žiro-računa ili transakcijski preko aplikacije svoje banke. Na svim tim računima treba vidljivo biti istaknuto tvoje ime te naziv obrta. Plaćanja gotovinom (keš na ruke) HZZ ne priznaje.

Trebam li obavezno imati ured?

Ako nudiš isključivo usluge te zapravo radiš svugdje, dakle kod svojih klijenata na primjer, onda ti ured ne treba. Otpočetka 2017. godine više nije potrebno u te svrhe potpisivati ugovor sa starcima kojim oni imaginarno rentaju tebi 5 kvadratnih metrara prostora. Odnosno, ako to sada učiniš, ne možeš više iznajmiti prostor za nula kuna, već će ti Porezna sama nametnuti određeni najam, na koji je još naravno potrebno platiti nekakav porez.

Što je to blagajnički maksimum?

Blagajnički maksimum je opet najobičniji dokument napisan i isprintan u Wordu, a tiče se svih vas koji poslujete gotovinom. On određuje koliko gotovine smijete imati kod kuće. Na primjer, ako je tvoj blagajnički maksimum 5.000 kn, to znači da kada dođeš do tog iznosa, moraš ga nositi u FINA-U i uplatiti na račun.

Mogu li tražiti HZZ promjene u troškovniku?

Moguće je HZZ tijekom tih 12 mjeseci potpore tražiti male izmjene u troškovniku, no za to je potrebno napisati zamolbu (opet kao Word dokument), isprintati je te je poslati poštom na adresu područnog ureda HZZ-a u kojem si rješavao papirologiju oko potpore.

Što je PO-SD obrazac?

To je obrazac za prijavu godišnjeg poreza.

PO-SD obrazac predaje se poreznoj upravi najkasnije 15.01. za prethodnu godinu poslovanja u kojem se kvartalno zbrajaju svi prometi unutar godine, te se na temelju istih vrši povrat ili nadoplata poreza i prireza.

pausalni-obrt

Trebam li plaćati Doprinose šumama?

Prema Zakonu o šumama, obveznici plaćanja doprinosa za općekorisne funkcije šuma su SVE pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost, dakle i obrtnici paušalisti. Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma plaća se u visini 0,0265% od ukupnih prihoda ostvarenih tijekom poslovne godine (prema Knjizi prometa).

Tijekom 2018. godine plaćaju se tromjesečne akontacije izračunate i iskazane u OKFŠ za 2017. godinu, u sljedećim rokovima: 30.04., 30.06., 30.09. i 31.12. u godini.

Podaci za uplatu (po konačnom obračunu i predujmova) su:

Državni proračun: HR1210010051863000160
model: HR68
poziv na broj: 5126 – OIB (uplatitelja)

Godišnji obračun na OKFŠ se dostavlja najkasnije do 30. travnja tekuće godine za prethodnu, na adresu:

Ministarstvo poljoprivrede
p.p. 900 OKFŠ

10001 Zagreb

U istom roku treba uplatiti razliku od uplaćenih akontacija do obračunatog iznosa. Ako je putem akontacija plaćeno više od utvrđene obveze po konačnom obračunu, višak se prebacuje kao predujam za narednu godinu, a samo iznimno se može pisanim putem zatražiti povrat preplaćene naknade (npr. zbog prestanka djelatnosti).

Nedavno je na glasanje u Saboru stavljen zakon kojim bi se ukinulo ovo plaćanje za manje zarade, u koje bi upala većina nas obrtnika.

Izvor: Plavi ured

Trebam li plaćati Spomeničku rentu?

Spomenička renta predstavlja obvezu pravnih i fizičkih osoba radi prikupljanja sredstava radi potrebnih za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. Plaća se ako su vaša općina ili grad propisali obavezu plaćanja ove rente i ako imate poslovni prostor u kulturnom objektu ili unutar kulturno-povijesne cjeline te vam je općina izdala rješenje o tome.

O tome također možeš čitati više na stranicama Plavog ureda.

Trebam li plaćati članarinu turističkim zajednicama?

Članarinu turističkim zajednicama trebate plaćati ako se bavite djelatnostima turizma, ugostiteljstva, prijevoza, izdavaštva, osiguranja ili sportskim djelatnostima. One su definirane Zakonom o članarinama u turističkim zajednicama, a popis svih djelatnosti koje su dužne plaćati članarinu može se pronaći ovdje.

Plavi ured je pisao i o tome.

Ja pak ti stojim na raspolaganju za sve savjete i usluge oko izrade web stranice, pisanja za web i oglašavanja na Internetu. Slobodno me zatraži ponudu. Nismo u sustavu PDV-a, tako da će ti HZZ iznos pokriti u cijelosti 😉

Napomena: Za kraj bih htjela napomenuti kako su ovdje iznesene činjenice temeljem vlastitog iskustva. Kako nisam pravnica niti knjigovođa, svakako ti savjetujem da sve činjenice provjeriš u nadležnim institucijama.