Ako ovaj članak upravo stoji ispred vas, znači da su prethodna dva (kako otvoriti paušalni obrt i kako dobiti potporu HZZ-a) vjerojatno urodila plodom pa eto napokon imate taj svoj obrt ili tvrtku i krećete s ogromnom vrećom entuzijazma naprijed.
Znamo, bilo je dosad poprilično jadikovki prilikom posjećivanja x šaltera na kojima rade pomalo izgubljene tete, no morat ćemo te jadikovke strpati u ladicu.
Zašto?
Čekaju nas novi izazovi po pitanju paušalnog obrta, a koji su to sve, pokušat ćemo pojasniti u nastavku.
Dakle, odgovaramo na 20 pitanja koja sigurno imate u glavi vezane za otvaranje paušalnog obrta putem HZZ poticaja, a nemate koga pitati.
Zašto HZZ ne odobrava plaćanje PDV-a, odnosno PDV trebamo plaćati sami?
Novci za samozapošljavanje i ostale poticaje koje daje HZZ, zapravo su novci Europske unije. PDV je nešto što se tiče svake države posebno pa ga zato plaćamo sami.
Moram li biti u sustavu PDV-a?
Svaki obrtnik koji u godinu dana ostvari manja primanja od 300.000 kuna nije dužan biti u sustavu PDV-a.
Što znači paušalno plaćanje poreza i kome ga plaćam?
Obrtnikom «paušalistom» postaje se tako da u 8 dana od otvaranja obrta tu želju izrazite u Poreznoj upravi. Paušalno plaćanje poreza znači da ćete porez plaćati svaka tri mjeseca, a ne svaki mjesec. Koliki iznos je potrebno uplatiti Poreznoj upravi, ovisi o vašim primanjima. Postoje, naravno, porezni razredi propisani od tih institucija.
Porez plaćate na broj žiro-računa koji će ti stići oko mjesec dana po otvaranju obrta.
Kome i kako platiti doprinose za mirovinsko i zdravstveno?
Doprinosi za mirovinsko i zdravstveno plaćaju se u državnu blagajnu pa su podaci za sve obrtnike isti. Ovdje pogledajte koliko iznosi mjesečni doprinos za paušalne obrtnike, a ovdje koliko iznosi za obrtnike zaposlene kod drugog poslodavca. Tabele su preuzete s web stranice Plavog ureda.
Ovdje je jako važno znati da se doprinosi moraju prema važećim Zakonima plaćati isključivo do 15-og u mjesecu jer HZZ u suprotnom taj trošak ne priznaje.
Mogu li se tijekom prve godine potpore za samozapošljavanje zaposliti kod drugih?
Ako ste tražili potporu male vrijednosti za samozapošljavanje od strane HZZ-a, ne možete se zaposliti kod nekog drugog. Zašto? Potpisivanjem ugovora obvezali ste se da nećete mijenjati status obrta za vrijeme trajanja potpore – dakle, ne možete prebaciti vlasništvo obrta na nekog drugog, ne možete «uzeti» osobu u suvlasništvo, ne možete zamrznuti obrt na godinu dana. Odnosno, možete, ali ćete trebati vratiti iznos dobivene potpore, budući da se radi o kršenju ugovornih obveza.
Što s obrtom nakon prve godine poslovanja?
Oko dva mjeseca prije isteka ugovora, HZZ će vas obavijestiti (pošiljkom na kućnu adresu) da se bliži vrijeme prestanka subvencije te kako je do zadnjeg dana subvencije potrebno dostaviti projektnu papirologiju HZZ-u. Pod «projektnom papirologijom» mislimo na sve račune, izvode iz banke i ostale dokaze koji jasno pokazuju na što je dobivena potpora male vrijednosti bila potrošena.
Nakon što se riješite HZZ-a, s obrtom možete što želite. Zatvoriti ga, ući u suvlasništvo, prepisati ga nekome ili zamrznuti. Na vama je.
Čemu služi bjanko zadužnica?
Prilikom potpisivanja ugovora s HZZ-om potpisat ćete bjanko zadužnicu kod javnog bilježnika – za iznose do 35.000 kuna, potpisuje se bjanko zadužnica na 50.000 kn, a za iznose više od 35.000 kuna potpisuje se bjanko zadužnica na 100.000 kn. Taj papir je osiguranje HZZ-u da ćete izvršiti sve obaveze koje su dogovorene ugovorom. Ako, na primjer, dobiveni novac od 55.000 kn potrošite na krstarenje, a ne namjenski na dogovorene troškove, pomoću bjanko zadužnice HZZ ima pravo teretiti vas ili vašeg jamca za taj iznos.
Opet zbog propisa EU, HZZ bjanko zadužnicu čuva 5 godina.
Što sve po zakonu treba stajati na računu?
U komunikaciji s «friškim» obrtnicima često čujemo da imaju najviše problema s time što staviti na račun. I sami smo imali s time izazov jer na internetu ima jako malo podataka i uvijek stoji ona bubica u glavi – što ako su ti podaci pogrešni?
Evo, konačno, na jednom mjestu što treba stajati na računu:
- broj računa (poštivati sljednost računa prema Internom aktu o fiskalizaciji)
- mjesto, datum i vrijeme izdavanja računa
- datum isporuke
- broj, naziv usluge/proizvoda, JM, količina, cijena, rabat i iznos
- napomena Oslobođeno plaćanja PDV-a temeljem članka 17. Zakona o PDV-u (mogu biti u pitanju i čl.90 ili čl.41, što ovisi o vrsti računa)
- tko je ispostavio račun
- način plaćanja (transakcijski račun, gotovina)
- potpis i pečat ili napomena Račun je izdan elektronskim putem te je valjan bez potpisa i pečata
- vaši podaci (vidljivi podaci za plaćanje)
- podaci klijenta
Kako točno izgleda jedan račun, ali i knjiga prometa za obrtnike u sustavu jednostavnog knjigovodstva, pogledajte na stranici Plavog ureda pod – Program za paušalne obrtnike.
Što je to knjiga prometa?
Knjiga prometa je Excel tablica u koju upisujete sve uplate koje su sjele na poslovni žiro-račun. Kako izgleda knjiga prometa pogledajte, ako još niste, na linku iznad – Program za paušalne obrtnike.
Jesam li ja obveznik fiskalizacije?
Od 1. srpnja 2017. svi smo obveznici fiskalizacije, no neki u višoj, a drugi u manjoj mjeri. Ono što svi moramo obavezno imati je Interni akt o fiskalizaciji u kojem stoji sljednost računa te tu istu sljednost trebamo poštivati na računu. Također, u tom Internom aktu trebaju biti nabrojene i numerirane poslovnice. To je to što se tiče nas koji poslujemo isključivo transakcijski.
No, što je sa svima vama koji poslujete još i gotovinom? E, tu se stvari kompliciraju. U tom slučaju trebate imati softver / program za fiskalizaciju (cca 50 kn mjesečno), neki uređaj za izradu računa (laptop + printer, mobitel + printer, POS blagajnu) te certifikat FINA-e (na kojem ćete dobiti onaj dugačak broj koji stoji na dnu računa).
Konačno, što je Interni akt o fiskalizaciji?
Interni akt o fiskalizaciji je najobičniji dokument izrađen u Wordu, u kojem stoji sljednost računa te tu istu sljednost trebamo poštivati na računu. Također, u tom Internom aktu trebaju biti nabrojene i numerirane sve naše poslovnice.
Priznaje li HZZ plaćanje gotovinom?
Novci dobiveni od HZZ-a trebaju se trošiti na ono što je navedeno u troškovniku koji ste priložili Poslovnom planu. Na primjer, ako u troškovniku piše da ćete kupiti laptop za 5.000 kuna, onda to trebate učiniti. Ako, na primjer, kupite laptop za 4.900 kn, 100 kn vraćate HZZ-u. Ako pak, s druge strane kupite laptop za 5.100 kn, 100 kuna ćete dati iz svog džepa.
E sada ono važno. HZZ priznaje isključivo vidljive transakcije na izvodu, što znači da sve to morate platiti karticom poslovnog žiro-računa ili transakcijski preko aplikacije svoje banke. Na svim tim računima treba vidljivo biti istaknuto vaše ime te naziv obrta. Plaćanja gotovinom (keš na ruke) HZZ ne priznaje.
Trebam li obavezno imati ured?
Ako nudite isključivo usluge te zapravo radite svugdje, na primjer kod svojih klijenata, onda vam ured ne treba. Otpočetka 2017. godine više nije potrebno u te svrhe potpisivati ugovor sa starcima kojim vam imaginarno rentaju 5 kvadratnih metrara prostora. Odnosno, ako to sada učinite, ne možete više iznajmiti prostor za nula kuna, već će vam Porezna sama nametnuti određeni najam, na koji je još naravno potrebno platiti nekakav porez.
Što je to blagajnički maksimum?
Blagajnički maksimum je opet najobičniji dokument napisan i isprintan u Wordu, a tiče se svih vas koji poslujete gotovinom. On određuje koliko gotovine smijete imati kod kuće. Na primjer, ako je vaš blagajnički maksimum 5.000 kn, to znači da kada dođete do tog iznosa, morate ga nositi u FINA-U i uplatiti na račun.
Mogu li tražiti HZZ promjene u troškovniku?
Moguće je HZZ tijekom tih 12 mjeseci potpore tražiti male izmjene u troškovniku, no za to je potrebno napisati zamolbu (opet kao Word dokument), isprintati je te je poslati poštom na adresu područnog ureda HZZ-a u kojem ste rješavali papirologiju oko potpore.
Što je PO-SD obrazac?
To je obrazac za prijavu godišnjeg poreza.
PO-SD obrazac predaje se poreznoj upravi najkasnije 15.01. za prethodnu godinu poslovanja u kojem se kvartalno zbrajaju svi prometi unutar godine, te se na temelju istih vrši povrat ili nadoplata poreza i prireza.
Trebam li plaćati Doprinose šumama?
Prema Zakonu o šumama, obveznici plaćanja doprinosa za općekorisne funkcije šuma su SVE pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost, dakle i obrtnici paušalisti. Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma plaća se u visini 0,0265% od ukupnih prihoda ostvarenih tijekom poslovne godine (prema Knjizi prometa).
Tijekom 2018. godine plaćaju se tromjesečne akontacije izračunate i iskazane u OKFŠ za 2017. godinu, u sljedećim rokovima: 30.04., 30.06., 30.09. i 31.12. u godini.
Podaci za uplatu (po konačnom obračunu i predujmova) su:
Državni proračun: HR1210010051863000160
model: HR68
poziv na broj: 5126 – OIB (uplatitelja)
Godišnji obračun na OKFŠ se dostavlja najkasnije do 30. travnja tekuće godine za prethodnu, na adresu:
Ministarstvo poljoprivrede
p.p. 900 OKFŠ
10001 Zagreb
U istom roku treba uplatiti razliku od uplaćenih akontacija do obračunatog iznosa. Ako je putem akontacija plaćeno više od utvrđene obveze po konačnom obračunu, višak se prebacuje kao predujam za narednu godinu, a samo iznimno se može pisanim putem zatražiti povrat preplaćene naknade (npr. zbog prestanka djelatnosti).
Nedavno je na glasanje u Saboru stavljen zakon kojim bi se ukinulo ovo plaćanje za manje zarade, u koje bi upala većina nas obrtnika.
Izvor: Plavi ured
Trebam li plaćati Spomeničku rentu?
Spomenička renta predstavlja obvezu pravnih i fizičkih osoba radi prikupljanja sredstava radi potrebnih za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. Plaća se ako su vaša općina ili grad propisali obavezu plaćanja ove rente i ako imate poslovni prostor u kulturnom objektu ili unutar kulturno-povijesne cjeline te vam je općina izdala rješenje o tome.
O tome također možeš čitati više na stranicama Plavog ureda.
Trebam li plaćati članarinu turističkim zajednicama?
Članarinu turističkim zajednicama trebate plaćati ako se bavite djelatnostima turizma, ugostiteljstva, prijevoza, izdavaštva, osiguranja ili sportskim djelatnostima. One su definirane Zakonom o članarinama u turističkim zajednicama, a ovdje se nalazi popis svih djelatnosti koje su dužne plaćati članarinu.
Plavi ured je pisao i o tome.
Mi vam stojimo na raspolaganju za sve savjete i usluge oko izrade web stranice, pisanja za web i oglašavanja na Internetu. Slobodno nas zatražite ponudu.
Napomena: Za kraj bismo htjeli napomenuti kako su ovdje iznesene činjenice temeljem vlastitog iskustva. Kako nismo pravnici niti knjigovođe, svakako vam savjetujemo da sve činjenice provjerite u nadležnim institucijama.