Danas vam predstavljamo Jasnu Lovrec iz VINA LOVREC koja se, kako kaže, u vinarstvu našla silom prilika – zbog obiteljskog posla, nakon kraćeg institucionalnog rada u struci. Njezina zaduženja u obiteljskoj vinariji nisu usko vezana uz samu proizvodnju vina, već edukativni vinski turizam i prezentacijsko-marketinške aktivnosti, brendiranje te poboljšanje i prilagođavanje proizvoda novim potrebama ljubitelja vina.
Tu nastoji koristit znanje iz kulturne antropologije, jer Jasna je inače po struci etnologinja i profesorica francuskog jezika. Kroz praćenje kulturnih promjena, promatranje i interakciju s ljudima tj. osluškivanje potreba ljudi koji su zainteresirani za vina Jasna ima i određeni utjecaj na samo stvaranje sadržaja butelje i ambalaže, nakon što svoje spoznaje prenese ostatku obitelji, odnosno bratu Krešimiru najzaslužnijem za vina i nositelju OPG-a.
Vjerujemo da već iz samog predstavljanja možete primijetiti kako Jasna zaista nije tipična vinareva kći, a u današnjem ćemo vam intervjuu prikazati koliko njezin širok raspon interesa pozitivno utječe na vinariju. Upoznajte, dakle, Jasnu Lovrec; zaljubljenicu u prirodu, životinje, duge šetnje, izoliranost uz knjigu, ali i povremene promjene i živost gradova što je valjda neki potrebni balans onima koji veći dio života živi u maloj sredini.
Pisalica: Jasna, tko je iz tvoje obitelji zaslužan za to da se danas bavite vinarstvom?
Jasna: To je bio moj pra pra djed. On se prvi u obitelji počeo baviti vinarstvom, imao je u današnjim razmjerima manji vinograd. Tek je pradjed otkupio imanje i stari podrum danas u našem vlasništvu.
Pisalica: Kada je kupovao posjed, je li tada znao njegovo impresivno podrijetlo, za to da su Zrinski bili vlasnici posjeda neko vrijeme, a da se također tu nalazilo i sirotište, ili ste te sve impresivne činjenice saznali tek kasnije?
Jasna: Znao je samo ono što se ticalo njegove sadašnjosti. Povijest imanja istražio nam je povjesničar Srećko Ljubljanović iz Zagreba, a nešto smo uspjeli i sami istražiti. Zapravo, ima nekoliko povijesnih punktova na našem dvorištu: podrum iz 16.st., obelisk iz 1822. godine, ploča na staronjemačkom sa stihom iz davno napisane ekološke pjesme jer tadašnji vlasnik imanja je već onda tražio bijeg u čistu prirodu, što dalje od brbljavaca iliti toksičnih ljudi kako kaže, a to danas zvuči jako aktualno i suvremeno.
Pisalica: Imate i staru drvenu bačvu iz Austro-Ugarske Monarhije, kako to?
Jasna: Bačva je tu zatečena kao i većina starih vinogradarsko-vinarskih predmeta. Ona je još u uporabi. Dobro brinemo o bačvama pa imaju dugi životni vijek.
Pisalica: Danas se iznad podruma nalazi i vrlo posebna etno-eno zbirka. Možeš li nam reći nešto više o njoj?
Jasna: Naša etnografska zbirka upisana je u Registar kulturnih dobara RH u kojoj je opisan životni vijek vinove loze lokalno i globalno, tako da naši posjetitelji mogu na popularno-znanstven način naučiti kada i kako nastaje vino. Važan nam je holistički i interdisciplinaran pristup vinu kao civilizacijskoj tekovini.
Izložili smo samo neke eksponate od ukupno 200-injak koji se nalaze pohranjeni na našem imanju i povremeno predstavljamo i te „skrivene“ predmete.
Pisalica: Koje sve sorte vina imate i za koga su zapravo vaša vina?
Jasna: Imamo pretežito bijele sorte vina: zeleni silvanac, rajnski rizling, sauvignon bijeli, sivi pinot, muškat žuti, chardonnay, traminac mirisni, a od crvenih sorti cabernet sauvigonon, syrah i merlot.
Naša vina su za sve ljubitelje ekoloških i autentičnih vina, kao i za one koji će to tek postati. 🙂
Pisalica: Moramo primijetiti, imate drugačije i neobične etikete na buteljama. Tko je zaslužan za dizajn i zašto se na etiketama nalaze platane?
Jasna: Platane su nam oduvijek bile zaštitni znak jer su čuvarice starog podruma, stare gotovo tristotinjak godina, imaju i svoje mitsko značenje i čini se da zrače pozitivnom energijom. Uz sve to dobar su orijentir u prostoru pa smo se okoristili njihovom ljepotom i uzeli ih za logo. Noviji dizajn izradila je tvrtka Reci Da iz Čakovca.
Pisalica: Zašto ste se odlučili za ekološki pristup uzgoju grožđa i izradi vina? Što su prednosti, a što mane ekološkog uzgoja?
Jasna: Odlučili smo se za ekološki pristup uzgoju grožđa jer je to za nas nešto normalno. Radili smo i prije vina na prirodi blizak način, no sada je ovo stepenica više i uz službeni nadzor i strogo praćenje. Naša nastojanja u ekologiji možda su kap u moru, ali to je za nas jedino razumno postupanje u očuvanju planeta kojeg dijelimo s drugim živim bićima.
Prednosti su čišći okoliš, tlo, voda, zrak, zdravo grože koje se može jesti direktno s trsa. Fina, prirodno aromatična i zdrava vina. U vinogradu s ekološkim pristupom imamo puno više posla, ali dodana vrijednost koja bi trebala ustvari biti samorazumijevajuća, nažalost zbog još uvijek pretežito konvencionalne proizvodnje nije, nešto je što nas ispunjava optimizmom i naši potrošači cijene takva vina.
Pisalica: Cijeli posjed i podrumi mogu se razgledati u privatnim turama. Kako to da ste se odlučili spojiti vinarstvo i turizam? Tko su uglavnom vaši gosti i može li se samo „banuti“ ili je potrebno unaprijed dogovoriti posjetu?
Jasna: Njegujemo individualni pristup u stvaranju vina pa tako i u predstavljanju onoga što radimo. Mislimo da se ljudi na samom „izvorištu“ najbolje mogu upoznati s pričom i našim vinima jer tako mogu dobiti autentično iskustvo i razumjeti cijeli pristup u proizvodnji naših vina.
Posjetitelje nastojimo informirati i educirati o vinima kroz edukativne degustacije i pružati im osobni vinski doživljaj. Orijentirani smo na individualne posjete i manje skupine, a naši gosti su u toplijim mjesecima u godini posjetitelji iz cijelog svijeta, a na jesen i zimi pretežito domaći gosti. Kako su ovo privatne ture i svojim gostima se osobno posvećujemo i potrebna je prethodna najava najbolje na mail ili telefonski.
Pisalica: Nije ni to sve, prilikom posjete vašoj vinariji, saznali smo da imate i trs potomak najstarijeg trsa na svijetu koji se originalno nalazi u Mariboru. Možeš li nam ispričati priču koja se krije iza toga?
Jasna: Da, imamo dva potomka najstarije živuće vinove loze na svijetu iz Slovenije koje je moj otac dobio na poklon od svog prijatelja vinskog viteza. Kako je i otac član Europskog viteškog vinskog reda, njegovo viteštvo ga obvezuje da čuva te trsove. Imamo i jedno crveno vino, fantazijskog naziva „viteško crno“ koje je cuvée cabernet sauvignona i syraha zbog veze s vinskim vitezovima. To vino posvećeno je svim istinskim vitezovima stvaralačke izvrsnosti i poštenja kako i stoji na etiketi!
Pisalica: Konačno, reci nam, što smatraš temeljem uspjeha Vina Lovrec?
Jasna: Možda paradoksalno veliku različitost u razmišljanjima unutar obitelji :). Različitost razmišljanja i interdisciplinarnost mnogi kažu vode napredovanju. Ono što nam se čini da nas sputava ponekad možemo okrenuti u svoju korist i kad je teško hladne glave doći do rješenja.
Svatko od nas se trudi informirati i educirati, pa je meni puno pomoglo praćenje novosti iz digitalnog marketinga preko newslettera Pisalice! (op.a. Hvala Jasna! 🙂 )
Pisalica: Imaš li kakvu poruku za naše poduzetnike, nešto što te motivira svakodnevno, nešto što bi voljela poručiti poduzetnicima kako bi bili bolji u tome što rade?
Jasna: Motiviraju i inspiriraju me drugi ljudi iz različitih područja i djelatnosti koji rade nešto korisno za sve nas, cijeli Planet, koji se ne boje ukazivati na nepravilnosti u društvu, pogotovo hrabre žene, motiviraju me naši posjetitelji, knjige, priroda, glazba, fotografija.
Punim žarom volim raditi na svojim mini projektima, a kada mi ponestane žara i nastane kreativna blokada, stres i negativne emocije liječim šetnjom, druženjem s četveronožnim ljubimcima, učenjem i informiranjem iz područja antropologije i onoga što me zanima, ne nužno vezano uz vinarstvo.
Više informacija o vinima Lovrec, narudžbama vina i turističkoj turi po impresivnom vinarskom posjedu saznajte na web stranici Vina Lovrec.