Posljednjih desetak godina poduzeća se kontinuirano digitaliziraju, ne samo kako bi pojednostavila poslovne procese i povećala dostupnost, već i da bi smanjila ekološki otisak. Osim toga poduzeća su shvatila da njihovo poslovanje u budućnosti treba biti okrenuto zajednici i održivo jer sada to od njih ne traže samo razne organizacije i aktivisti, već i njihovi kupci.
Pa tako, sve se više pažnje posvećuje svakodnevnim mikro procesima, poput printanja papira, recikliranja otpada ili recimo biranja ambalaže za proizvode. Možemo reći da se napokon „budi“ poslovno upravljanje pomoću kojeg kompanije uz poslovne procese aktivno upravljaju i svojim nefinancijskim utjecajima, što je osnova društveno odgovornog poslovanja (DOP).
Novac više nije glavna vrijednost
Da bi poduzeće moglo voditi društveno odgovornu politiku, uz poslovne rezultate koji generiraju novčanu vrijednost, treba obratiti pozornost i na utjecaj koji ima na sekundarni krug dionika, a to su lokalna zajednica, građani, razne organizacije i institucije društva, kao i već spomenuti utjecaj na okoliš.
Konkretno, važno je kakav to odnos poduzeće ima prema:
- ekonomskoj održivosti
- radnoj okolini
- zaštiti okoliša
- tržišnim okolnostima
- odnosima sa zajednicom
- politici zaštite ljudskih prava i prava na raznolikost.
Kako društveno odgovorno poslovanje izgleda u praksi?
Znate li da bi čak 80% mlađih osoba (tu uglavnom spadaju Milenijalci i pripadnici Generacije Z) radije radilo u kompaniji koja provodi društveno odgovorno poslovanje, pa makar i za manju plaću? Ili da skoro petina kupaca današnjice ne kupuje i ne koristi proizvode proizvođača s negativnom reputacijom?
Istraživanja su također pokazala da je 70% anketiranih kupaca spremno platiti više novaca za proizvod odgovorne kompanije.
Dobar primjer kako odgovorno poslovati te zadržati ili privući takve osviještene kupce je Adidasova kampanja, tijekom koje je napravljeno 11 milijuna tenisica od plastike izvađene iz oceana.
Izvor fotografije: adidas-group.com
Mislite li da na domaćem terenu nemamo sličnih poduzeća koja brinu o okolišu i budućim generacijama, varate se. Osvrnete li se malo oko sebe, sigurni smo da će te pronaći barem jedno poduzeće. Slažemo se, moglo bi ih biti daleko više, no i to je nekakav početak.
Socijalna zadruga Humana Nova iz Čakovca primjer je društveno odgovornog poduzeća. Umjesto odbacivanja resursa, Humana Nova ima koncept poslovanja u kojem se svi resursi mogu vratiti u sustav te nam ostaje nula otpada. Riječ je o sve poznatijem pokretu „zero waste“, kojeg ova Socijalna zadruga živi već 10-ak godina. Naime, oni prikupljaju staru odjeću od koje dio prodaju u svojim second hand trgovinama, dok ostalo prerađuju tako da tkanini daju novu svrhu. Na primjer, od majice koju je netko odbacio, u Humani Novoj nastat će torbica za mobitel. Pohvalno je i to što veći dio zaposlenika čine teže zapošljive osobe, među kojima su i osobe s invaliditetom.
Zašto smo spomenuli ovaj primjer dobre prakse? Zato što „zero waste“ pokret ne ulazi više samo u domove, već i u urede.
Stručnjak za održivost prof. Günther Bachmann i Markus Müller-Drexel, generalni direktor INTERSEROH Dienstleistungs GmbH osmislili su strategiju održivosti koja obuhvaća nekoliko područja: ideje, resurse, talente i znanja. To je strategija koju uz malo truda možete primijeniti i na svoje poslovanje.
Izvor fotografije: interseroh.hr
Sve je popularniji i pojam kružne ekonomije
Riječ je o novom ekonomskom modelu koji osigurava održivo gospodarenje resursima, produženje životnog vijeka proizvoda s ciljem smanjenja otpada te povećanu upotrebu obnovljivih izvora energije. Za razliku od linearne ekonomije, ovo je poslovni koncept u kojem se tokovi resursa i energije održavaju u modelu zatvorene petlje, gdje se nastoji da proizvodi što duže cirkuliraju u kružnom ciklusu. (Izvor: D. Žeravica, „Kružna ekonomija“, 2018.).
Na primjer kružne ekonomije naići ćete ako uđete u veći trgovački lanac odjeće. Pojedini komadi odjeće imat će na sebi natpise poput „100% recycled“, čime se kupcima zapravo želi sugerirati da to poduzeće želi smanjiti ekološki otisak koji ostavlja za sobom „brza moda“.
No vrlo vjerojatno ovakva primjena kružne ekonomije nije primjenjiva i u vašem poslovanju. Možda odabir dobavljača i ambalaže ipak jest.
Trend pokazuje da poduzeća obraćaju sve veću pozornost na to kakve dobavljače biraju, jer opet, na njih sve veći pritisak vrše njihovi kupci. Poduzećima se također savjetuje da što prije prijeđu s jednokratnih ambalaža na model poslovanja gdje su odgovorni za to gdje ta ambalaža završi i kako je došla tamo. Naravno, važno je znati i odakle dolazi sirovina iz koje se proizvodi izrađuju.
Društveno odgovorno poslovanje (DOP) ima niz koristi za poduzeće
Društveno odgovorno poslovanje povezano je s gotovo svim razinama organizacijske aktivnosti, od najvišeg menadžmenta, marketinga i odnosa s javnostima, do politike zapošljavanja i poštivanja prava zaposlenika, zatim proizvodnih procesa, utjecaja na okoliš, ulaganja u društvenu zajednicu i tako dalje.
Sve to, osim što čuva i prirodu i društvo za buduće generacije, također pomaže poduzećima.
Samo neke od vrijednosti društveno odgovornog poslovanja za poduzeća su:
- jasna diferencijacija naspram konkurencije
- podizanje vjernosti kupaca prema brendu
- povećanje profitabilnosti poslovanja
- otvaranje novih tržišta
- privlačenje i zadržavanje najboljih zaposlenika
- poboljšanje imidža tvrtke kod dioničara, investitora i javnosti
- smanjenje troškova poslovanja (smanjena potrošnja energije, zbrinjavanja otpada… )
- smanjenje pravnih rizika i troškova osiguranja (…).
Konačno, valja spomenuti da ovakav razvoj poduzeća nije hir, već je riječ o praksi koja se temelji na nizu međunarodnih dokumenata čiji je cilj usmjeriti razvoj gospodarstva i usklađivanje s globalnim izazovima, kao što su klimatske promjene, resursna neodrživost, kršenje ljudskih prava i slično.
Najznačajniji takvi dokumenti su UN-ov Program razvoja 2030., Europski zeleni plan i drugi.
Želite saznati više o ovakvom modelu poslovanja, javite se za kavu.