U petak poslijepodne knjigovotkinja u maloj građevinskoj tvrtki iz Velike Gorice dobila je e-mail od stalnog dobavljača građevinskog materijala. Poruka je izgledala uobičajeno: isti potpis, isti logotip, poziv na plaćanje računa u privitku. Samo jedna rečenica bila je nova: „Molimo da uplatu ovaj put izvršite na naš novi račun u drugoj banci.“ Iznos je bio velik, rok kratak, a direktor na terenu. Knjigovotkinja je ipak nazvala dobavljača na broj koji je imala od prije. Dobavljač nije mijenjao banku. Netko je provalio u njihov sandučić e-pošte i poslao lažni račun s novim IBAN-om.
Takve prevare ne izgledaju kao klasični spam s pogreškama i obećanjima nasljedstva. Gotovo svaki drugi e-mail na svijetu ipak je spam: prema Kasperskyju, neželjene poruke 2025. činile su oko 45 % svih e-mailova. Većina ih je samo dosadna, ali dio služi za krađu podataka, lozinki i novca, a prevaranti danas koriste i SMS, WhatsApp, pozive, QR kodove, pa čak i lažne videozapise poznatih osoba izrađene umjetnom inteligencijom. U nastavku, uz primjer sastavljen prema situacijama iz prakse, objašnjavamo kako prepoznati takve poruke, kako se zaštititi i gdje ih prijaviti u Hrvatskoj.
Što je spam?
Spam je neželjena poruka poslana velikom broju ljudi bez njihova pristanka. Najčešće je riječ o reklamama, ali spam može biti i mamac za prijevaru. Danas se odnosi na e-mailove, SMS poruke, poruke na društvenim mrežama i aplikacijama za dopisivanje te na pozive.
Naziv dolazi iz skeča Monty Pythona iz 1970., u kojem se riječ „Spam“, prema konzerviranom mesu tvrtke Hormel, ponavlja dok ne preglasi sve ostalo. Kao naziv za neželjene poruke najprije se koristio u ranim internetskim zajednicama, a 1998. ušao je u New Oxford Dictionary of English.
Prvi spam poslan je 1978.
Za prvi spam smatra se poruka koju je 3. svibnja 1978. preko ARPANET-a, preteče interneta, poslao Gary Thuerk, voditelj marketinga tvrtke Digital Equipment Corporation. Pozivnicu na predstavljanje novih računala primilo je oko 400 korisnika. Mnogi su se bunili, a Thuerk je kasnije tvrdio da je poruka donijela prodaju vrijednu 13 do 14 milijuna dolara.
Phishing, smishing, vishing: vrste prevara
- Phishing: lažni e-mail koji se predstavlja kao poruka banke, tvrtke ili institucije i navodi vas da kliknete na poveznicu ili upišete podatke.
- Smishing: isto to, ali putem SMS-a ili aplikacija poput WhatsAppa.
- Vishing: prijevara telefonskim pozivom, primjerice lažni djelatnik banke koji traži kod za potvrdu.
- Quishing: prijevara putem QR koda, koji skriva stvarnu adresu stranice na koju vodi.
Najčešće prevare u Hrvatskoj
Nacionalni CERT je 2025. zaprimio 1.513 prijava računalno-sigurnosnih incidenata, gotovo 36 % više nego godinu ranije. Najviše je bilo phishinga, čak 32 % prijava. Česti primjeri su:
- lažni SMS o paketu, navodno od Hrvatske pošte ili dostavne službe, koji traži plaćanje ili ispravak adrese i podatke kartice
- lažni kupac na oglasniku, koji prodavatelju pošalje poveznicu za „primanje uplate“ na kojoj treba upisati podatke kartice
- lažne poruke Porezne uprave o povratu poreza ili dugu
- lažni pozivi i poruke banaka, u kojima vas traže PIN ili jednokratni kod
- lažna ulaganja, koja se reklamiraju lažnim člancima ili videozapisima poznatih osoba izrađenima umjetnom inteligencijom
- zastrašujuće poruke navodno policije ili suda, s prijetnjom kaznenim postupkom ako ne platite
Kako prepoznati lažnu poruku?
- Hitnost i pritisak: „račun će vam biti blokiran“, „odgovorite u roku od 24 sata“.
- Traženje podataka: banke, Porezna uprava, pošta i društvene mreže nikad vam porukom neće tražiti PIN, lozinku, jednokratni kod ili podatke kartice.
- Sumnjiva adresa pošiljatelja ili poveznice: naziv sličan pravom, ali s malom razlikom, primjerice dodanim slovom ili drugom domenom.
- Skraćene poveznice i QR kodovi koji skrivaju stvarnu adresu.
- Ponuda koja je predobra da bi bila istinita, primjerice zajamčena zarada od ulaganja.
Nekad su prevaru odavale gramatičke pogreške. To više nije pouzdan znak. Američka agencija za kibernetičku sigurnost (CISA) i britanski NCSC upozoravaju da umjetna inteligencija prevarantima omogućuje pisanje uvjerljivih poruka bez pogrešaka, na bilo kojem jeziku.
Kako se zaštititi?
- Ne klikajte na poveznice iz neočekivanih poruka. Ako vam se javi „banka“, otvorite njezinu aplikaciju ili upišite adresu u preglednik sami.
- Provjerite pošiljatelja službenim kanalom, primjerice pozivom na broj s web stranice tvrtke, a ne na broj iz poruke.
- Uključite prijavu u dva koraka na e-mailu, društvenim mrežama i bankarskim aplikacijama.
- Koristite upravitelj lozinki i različitu, jaku lozinku za svaki račun.
- Redovito ažurirajte operativni sustav, preglednik i aplikacije.
- Ne dijelite jednokratne kodove ni s kim, pa ni s osobom koja se predstavlja kao djelatnik banke.
- Koristite filtre za neželjenu poštu koje nude Gmail, Outlook i drugi pružatelji e-mail usluga.
Gdje prijaviti prevaru u Hrvatskoj?
- Phishing e-mail proslijedite Nacionalnom CERT-u na adresu incident@cert.hr, kao privitak.
- Lažni SMS prijavite CERT-u uz snimku zaslona, broj pošiljatelja i poveznicu.
- Ako ste upisali podatke kartice ili izgubili novac, odmah nazovite svoju banku i prijavite slučaj policiji, u najbližoj postaji ili na policija@mup.hr.
- Neželjene prodajne pozive spriječit ćete upisom broja u registar „Ne zovi“, koji je besplatan, a prijava ide preko vašeg operatera.
Što je tvrtka promijenila nakon pokušaja prevare
Novac nije otišao, ali tvrtka je shvatila koliko je bila blizu. Uvela je nekoliko jednostavnih pravila:
- Promjena bankovnog računa dobavljača uvijek se provjerava telefonom, na broj iz ranijih ugovora ili s weba dobavljača, nikad na broj iz sumnjive poruke.
- Veća plaćanja odobravaju dvije osobe, pa ni hitna poruka „od direktora“ ne može zaobići provjeru.
- Prijava u dva koraka uključena je na svim poslovnim sandučićima e-pošte.
- Zaposlenici znaju da smiju usporiti: pritisak i hitnost najčešći su znak prevare, a nitko neće biti kritiziran zato što je nešto provjerio.
Pokušaj su prijavili i dobavljaču, koji je tako saznao da mu je sandučić kompromitiran, te nadležnima. Ista pravila vrijede i za male tvrtke s dvoje zaposlenih: dovoljno je jedno plaćanje na pogrešan račun da se osjeti cijelu godinu.
Spam i e-mail marketing: gdje je granica?
Poruke koje ljudi žele primati nisu spam. Newsletter na koji se netko sam prijavio koristan je kanal komunikacije, a Gary Thuerk se, uz sve kritike, smatra i pretečom e-mail marketinga.
Za tvrtke je važno znati pravila. Prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama (čl. 50), za slanje marketinških e-mailova i SMS-ova potrebna je prethodna privola primatelja. Iznimka su postojeći kupci: tvrtka im smije slati ponude vlastitih sličnih proizvoda ili usluga ako im je pri prikupljanju adrese i u svakoj poruci dala jednostavan i besplatan način da to odbiju. Više o tome pročitajte u članku o GDPR-u na web stranici i u newsletteru.
Želite li komunikaciju s kupcima koja se čita, a ne završava u spamu? Pogledajte našu uslugu Sadržaj i copywriting.
Česta pitanja
Što je spam?
Spam je neželjena poruka poslana velikom broju ljudi bez njihova pristanka, najčešće e-mailom, SMS-om, porukom na društvenoj mreži ili pozivom.
Koja je razlika između spama i phishinga?
Spam je svaka neželjena masovna poruka, najčešće reklama. Phishing je prijevara u kojoj se pošiljatelj lažno predstavlja kako bi od vas izvukao podatke, lozinke ili novac.
Kako prepoznati phishing poruku?
Po hitnosti i pritisku, traženju osobnih podataka ili kodova, sumnjivoj adresi pošiljatelja ili poveznice i ponudama koje su predobre da bi bile istinite. Gramatičke pogreške više nisu pouzdan znak.
Gdje prijaviti phishing u Hrvatskoj?
Phishing e-mailove i lažne SMS poruke prijavite Nacionalnom CERT-u na incident@cert.hr. Ako ste izgubili novac ili upisali podatke kartice, odmah se javite banci i policiji.
Smije li tvrtka slati marketinške e-mailove bez privole?
U pravilu ne. Za marketinške e-mailove potrebna je prethodna privola, osim prema postojećim kupcima za slične proizvode ili usluge, uz mogućnost jednostavnog odbijanja.
Izvori
- Kaspersky: izvješće o e-mail prijetnjama 2025.
- Brad Templeton: Reaction to the DEC Spam of 1978
- Dnevnik.hr: Nacionalni CERT, prijave u 2025.
- Porezna uprava: upozorenje na lažne poruke
- CERT.hr: prijava incidenta
- CISA: Recognize and Report Phishing
- NCSC UK: The near-term impact of AI on the cyber threat
- gov.hr: registar Ne zovi
- Portofon: Zakon o elektroničkim komunikacijama, neželjene komunikacije
Pisalica
Trebate vanjski pogled na poslovne odluke?
Pomažemo upravi i voditeljima marketinga u odlukama o poslovnom modelu, budžetu, alatima i digitalnim procesima.