Kako prepoznati lažnu poruku prije nego što bude kasno: spam i phishing na primjeru lažnog računa dobavljača

U petak poslijepodne knjigovotkinja u maloj građevinskoj tvrtki iz Velike Gorice dobila je e-mail od stalnog dobavljača građevinskog materijala. Poruka je izgledala uobičajeno: isti potpis, isti logotip, poziv na plaćanje računa u privitku. Samo jedna rečenica bila je nova: „Molimo da uplatu ovaj put izvršite na naš novi račun u drugoj banci.“ Iznos je bio velik, rok kratak, a direktor na terenu. Knjigovotkinja je ipak nazvala dobavljača na broj koji je imala od prije. Dobavljač nije mijenjao banku. Netko je provalio u njihov sandučić e-pošte i poslao lažni račun s novim IBAN-om.

Takve prevare ne izgledaju kao klasični spam s pogreškama i obećanjima nasljedstva. Gotovo svaki drugi e-mail na svijetu ipak je spam: prema Kasperskyju, neželjene poruke 2025. činile su oko 45 % svih e-mailova. Većina ih je samo dosadna, ali dio služi za krađu podataka, lozinki i novca, a prevaranti danas koriste i SMS, WhatsApp, pozive, QR kodove, pa čak i lažne videozapise poznatih osoba izrađene umjetnom inteligencijom. U nastavku, uz primjer sastavljen prema situacijama iz prakse, objašnjavamo kako prepoznati takve poruke, kako se zaštititi i gdje ih prijaviti u Hrvatskoj.

Što je spam?

Spam je neželjena poruka poslana velikom broju ljudi bez njihova pristanka. Najčešće je riječ o reklamama, ali spam može biti i mamac za prijevaru. Danas se odnosi na e-mailove, SMS poruke, poruke na društvenim mrežama i aplikacijama za dopisivanje te na pozive.

Naziv dolazi iz skeča Monty Pythona iz 1970., u kojem se riječ „Spam“, prema konzerviranom mesu tvrtke Hormel, ponavlja dok ne preglasi sve ostalo. Kao naziv za neželjene poruke najprije se koristio u ranim internetskim zajednicama, a 1998. ušao je u New Oxford Dictionary of English.

Prvi spam poslan je 1978.

Za prvi spam smatra se poruka koju je 3. svibnja 1978. preko ARPANET-a, preteče interneta, poslao Gary Thuerk, voditelj marketinga tvrtke Digital Equipment Corporation. Pozivnicu na predstavljanje novih računala primilo je oko 400 korisnika. Mnogi su se bunili, a Thuerk je kasnije tvrdio da je poruka donijela prodaju vrijednu 13 do 14 milijuna dolara.

Phishing, smishing, vishing: vrste prevara

  • Phishing: lažni e-mail koji se predstavlja kao poruka banke, tvrtke ili institucije i navodi vas da kliknete na poveznicu ili upišete podatke.
  • Smishing: isto to, ali putem SMS-a ili aplikacija poput WhatsAppa.
  • Vishing: prijevara telefonskim pozivom, primjerice lažni djelatnik banke koji traži kod za potvrdu.
  • Quishing: prijevara putem QR koda, koji skriva stvarnu adresu stranice na koju vodi.

Najčešće prevare u Hrvatskoj

Nacionalni CERT je 2025. zaprimio 1.513 prijava računalno-sigurnosnih incidenata, gotovo 36 % više nego godinu ranije. Najviše je bilo phishinga, čak 32 % prijava. Česti primjeri su:

  • lažni SMS o paketu, navodno od Hrvatske pošte ili dostavne službe, koji traži plaćanje ili ispravak adrese i podatke kartice
  • lažni kupac na oglasniku, koji prodavatelju pošalje poveznicu za „primanje uplate“ na kojoj treba upisati podatke kartice
  • lažne poruke Porezne uprave o povratu poreza ili dugu
  • lažni pozivi i poruke banaka, u kojima vas traže PIN ili jednokratni kod
  • lažna ulaganja, koja se reklamiraju lažnim člancima ili videozapisima poznatih osoba izrađenima umjetnom inteligencijom
  • zastrašujuće poruke navodno policije ili suda, s prijetnjom kaznenim postupkom ako ne platite

Kako prepoznati lažnu poruku?

  • Hitnost i pritisak: „račun će vam biti blokiran“, „odgovorite u roku od 24 sata“.
  • Traženje podataka: banke, Porezna uprava, pošta i društvene mreže nikad vam porukom neće tražiti PIN, lozinku, jednokratni kod ili podatke kartice.
  • Sumnjiva adresa pošiljatelja ili poveznice: naziv sličan pravom, ali s malom razlikom, primjerice dodanim slovom ili drugom domenom.
  • Skraćene poveznice i QR kodovi koji skrivaju stvarnu adresu.
  • Ponuda koja je predobra da bi bila istinita, primjerice zajamčena zarada od ulaganja.

Nekad su prevaru odavale gramatičke pogreške. To više nije pouzdan znak. Američka agencija za kibernetičku sigurnost (CISA) i britanski NCSC upozoravaju da umjetna inteligencija prevarantima omogućuje pisanje uvjerljivih poruka bez pogrešaka, na bilo kojem jeziku.

Kako se zaštititi?

  1. Ne klikajte na poveznice iz neočekivanih poruka. Ako vam se javi „banka“, otvorite njezinu aplikaciju ili upišite adresu u preglednik sami.
  2. Provjerite pošiljatelja službenim kanalom, primjerice pozivom na broj s web stranice tvrtke, a ne na broj iz poruke.
  3. Uključite prijavu u dva koraka na e-mailu, društvenim mrežama i bankarskim aplikacijama.
  4. Koristite upravitelj lozinki i različitu, jaku lozinku za svaki račun.
  5. Redovito ažurirajte operativni sustav, preglednik i aplikacije.
  6. Ne dijelite jednokratne kodove ni s kim, pa ni s osobom koja se predstavlja kao djelatnik banke.
  7. Koristite filtre za neželjenu poštu koje nude Gmail, Outlook i drugi pružatelji e-mail usluga.

Gdje prijaviti prevaru u Hrvatskoj?

  • Phishing e-mail proslijedite Nacionalnom CERT-u na adresu incident@cert.hr, kao privitak.
  • Lažni SMS prijavite CERT-u uz snimku zaslona, broj pošiljatelja i poveznicu.
  • Ako ste upisali podatke kartice ili izgubili novac, odmah nazovite svoju banku i prijavite slučaj policiji, u najbližoj postaji ili na policija@mup.hr.
  • Neželjene prodajne pozive spriječit ćete upisom broja u registar „Ne zovi“, koji je besplatan, a prijava ide preko vašeg operatera.

Što je tvrtka promijenila nakon pokušaja prevare

Novac nije otišao, ali tvrtka je shvatila koliko je bila blizu. Uvela je nekoliko jednostavnih pravila:

  • Promjena bankovnog računa dobavljača uvijek se provjerava telefonom, na broj iz ranijih ugovora ili s weba dobavljača, nikad na broj iz sumnjive poruke.
  • Veća plaćanja odobravaju dvije osobe, pa ni hitna poruka „od direktora“ ne može zaobići provjeru.
  • Prijava u dva koraka uključena je na svim poslovnim sandučićima e-pošte.
  • Zaposlenici znaju da smiju usporiti: pritisak i hitnost najčešći su znak prevare, a nitko neće biti kritiziran zato što je nešto provjerio.

Pokušaj su prijavili i dobavljaču, koji je tako saznao da mu je sandučić kompromitiran, te nadležnima. Ista pravila vrijede i za male tvrtke s dvoje zaposlenih: dovoljno je jedno plaćanje na pogrešan račun da se osjeti cijelu godinu.

Spam i e-mail marketing: gdje je granica?

Poruke koje ljudi žele primati nisu spam. Newsletter na koji se netko sam prijavio koristan je kanal komunikacije, a Gary Thuerk se, uz sve kritike, smatra i pretečom e-mail marketinga.

Za tvrtke je važno znati pravila. Prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama (čl. 50), za slanje marketinških e-mailova i SMS-ova potrebna je prethodna privola primatelja. Iznimka su postojeći kupci: tvrtka im smije slati ponude vlastitih sličnih proizvoda ili usluga ako im je pri prikupljanju adrese i u svakoj poruci dala jednostavan i besplatan način da to odbiju. Više o tome pročitajte u članku o GDPR-u na web stranici i u newsletteru.

Želite li komunikaciju s kupcima koja se čita, a ne završava u spamu? Pogledajte našu uslugu Sadržaj i copywriting.

Česta pitanja

Što je spam?

Spam je neželjena poruka poslana velikom broju ljudi bez njihova pristanka, najčešće e-mailom, SMS-om, porukom na društvenoj mreži ili pozivom.

Koja je razlika između spama i phishinga?

Spam je svaka neželjena masovna poruka, najčešće reklama. Phishing je prijevara u kojoj se pošiljatelj lažno predstavlja kako bi od vas izvukao podatke, lozinke ili novac.

Kako prepoznati phishing poruku?

Po hitnosti i pritisku, traženju osobnih podataka ili kodova, sumnjivoj adresi pošiljatelja ili poveznice i ponudama koje su predobre da bi bile istinite. Gramatičke pogreške više nisu pouzdan znak.

Gdje prijaviti phishing u Hrvatskoj?

Phishing e-mailove i lažne SMS poruke prijavite Nacionalnom CERT-u na incident@cert.hr. Ako ste izgubili novac ili upisali podatke kartice, odmah se javite banci i policiji.

Smije li tvrtka slati marketinške e-mailove bez privole?

U pravilu ne. Za marketinške e-mailove potrebna je prethodna privola, osim prema postojećim kupcima za slične proizvode ili usluge, uz mogućnost jednostavnog odbijanja.

Izvori

Pisalica

Trebate vanjski pogled na poslovne odluke?

Pomažemo upravi i voditeljima marketinga u odlukama o poslovnom modelu, budžetu, alatima i digitalnim procesima.

Poslovni i digitalni konzaltingPošaljite upit