Jeste li znali da spam mailovi čine između 50 i 85 posto mailova na internetu? To je u prosjeku 123 milijarde mailova DNEVNO. Možda će vas zanimati i to da je spam dobio naziv po američkom mesnom naresku iz konzerve, odnosno skeču kojeg je ekipa iz Monty Pythona napravila o njemu. Za one koji vole pub kvizove evo još jedan fun fact: termin spam ušao je u oksfordski rječnik 1998. godine.
A možda će vas najviše zanimati koje su sve loše strane spamova i kako se od njih možemo zaštititi.
Što zapravo podrazumijeva spam?
Davne 1978. godine američke su državne agencije komunicirale putem ARPANET-a, koji se smatra pretečom interneta. Dana 3. svibnja u 12:33 jedan se zaposlenik tvrtke digitalnim rješenjima odlučio iskoristiti tu komunikacijsku mrežu. Poslao je svima koji je koriste mail u kojem ih poziva na demonstraciju novih računala. Taj se čovjek zove Gary Thurek i danas se smatra „ocem“ spamova.
Pošto je taj poduhvat rezultirao profitom od 100.000 dolara, naravno da je izazvao interes koji je od onda u neprestanom porastu. Takvi su mailovi od onda evoluirali te se danas spam odnosi na sve neželjene mailove, SMS poruke, privatne poruke na društvenim mrežama te pozive.
Drugim riječima, kontaktira li vas netko bez da ste vi to tražili ili iskazali interes, radi se o spamu. Šalju se velikom broju osoba te najčešće služe marketinškoj svrsi, no ponekad imaju i zlokobne nakane.
Spam kao kriminalni kanal
Velik se dio našeg života nalazi online. Slike na društvenim mrežama, podaci o našoj bankovnoj kartici, interesi koje iskazujemo praćenjem stranica, osobni podaci koje dajemo raznim tvrtkama – sve nam ovo govori da veliku količinu našeg povjerenja dajemo internetu u nadi da se ništa loše ne može dogoditi.
No postoje osobe koje će upravo tu činjenicu iskoristiti kako bi nam naštetile u svoju korist. Spam mailovi ili poruke postali su mamac kojim nas se potiče na daljnje radnje (klik na link, dopisivanje, davanje podataka), a koji dovode do mnogo opasnijeg, zakonom kažnjivog rezultata – krađe identiteta.
Phishing – svakodnevna internetska pošast
Phishing zapravo zvuči sasvim bezopasno, poput ribolova. Upravo se tako bezopasne čine i poruke i/ili mailovi koje dobivate svakodnevno u svoje sandučiće. One izgledaju kao da su stigle od :
- Društvenih mreža (Facebook, Instagram, LinkedIn…)
- Raznih institucija poput banaka, telekoma, pošte…
- Privatnih osoba (odvjetnik koji nudi nasljedstvo, afrički princ koji mora izvući bogatstvo iz zemlje)
Tu dolazimo do prave definicije phishinga – mrežna krađa identiteta.
Sve započinje nekim mamcem, a ovdje smo izdvojili nekoliko primjera sadržaja takvih poruka kojima će vas namamiti da na njih odgovorite:
- Čeka vas hitna poruka na Facebooku!
- Jeste li vi zatražili promjenu lozinke?
- Vaš će Instagram profil biti obrisan ukoliko ne potvrdite svoj identitet.
- Odlučili smo unaprijediti vaš profil, molimo za potvrdu slažete li se s time.
- Mi smo iz korisničke službe, postoje problemi s vašim profilom.
Kroz ove primjere možete vidjeti sličnosti – uvijek vas na radnju poziva neka fraza zbog koje ćete poželjeti odmah odgovoriti ili kliknuti na priložen link, i upravo vas tu čekaju.
Kako dolazi do krađe identiteta?
Nakon što su vam bacili mamac, tražit će vas osobne podatke koje potom mogu iskoristiti. Imajte na umu da vas ni banke, ni operateri, ni društvene mreže nikad neće tražiti vaše osobne podatke! Dadete li im pristupne podatke za recimo svoj Instagram profil na kojem imate mnoštvo pratitelja, izbrisat će vaše podatke i učiniti ga svojim.
S time da je ovo zapravo najblaže što vam mogu učiniti. Klikom na linkove možete ustupiti čak i podatke bankovne kartice hakerima s druge strane spamova. U takvim se slučajevima možete pozdraviti s iznosom kojeg imate na računu.
Kako se možete zaštiti od spam poruka i mailova?
U vrijeme neprestanih pokušaja internetskih prevara, donosimo nekoliko stvari koje možete učiniti ili na koje možete obratiti pažnju kako biste se maksimalno zaštitili od hakera:
- Spomenuli smo to i ranije, no ponavljamo ponovno: društvene mreže, telekom operateri ili banke vas nikad neće tražiti podatke poput PIN-a, korisničkog imena, lozinke ili broj kartice tekućeg računa!
- Koristite dobre spam filtere na e-mailu. Većina pružatelja e-mail usluga poput Gmaila, Yahooa ili Hotmaila ima već razrađene takve filtere, no pod postavkama ih možete dodatno ojačati.
- Dobro provjerite s kakve vam adrese dolazi poruka. Iako imaju izgled društvenih mreža ili tvrtki, po korisničkom imenu ili e-mail adresi možete zaključiti da su lažni. Odaju ih najčešće brojke u nazivu.
- Gramatika je još jedna važna stvar. Ako primijetite gramatičke pogreške u porukama, možete biti sigurni da to nije pisala ovlaštena osoba jer si nijedna ozbiljna tvrtka to ne bi dozvolila.
- Ako već želite provjeriti o čemu se radi, otvorite adresu u zasebnom pregledniku i nikad, ali nikad nemojte kliknuti na link koji vam je poslan. Ako vam se recimo javi „banka“ kako bi vas obavijestila o neobičnim transakcijama i poziva vas da posjetite njihovu stranicu, učinite to zasebno u pregledniku bez da ste slijedili zaprimljenu poveznicu.
- Često mijenjajte lozinke na svojim računima.
Spam kao izvor zarade – legalno ili ilegalno
Gary Thurek imao je dobru ideju kad je poslao prvi spam – ljudima iz digitalnih krugova pružiti informacije o novim računalima. I dandanas šaljemo nove informacije ljudima koje bi to moglo zanimati u obliku newslettera, pa možemo reći da je gospodin Thurek i otac email marketinga.
No kako to obično biva, rastom popularnosti došlo je i do iskorištavanja dobrih strana. Danas je spam povezan s brojnim ilegalnim radnjama poput phishinga. Kriminalni aspekt spamova danas cvate. Iako prevare čine samo 2,5% spam prometa i na 12.500.000 poruka pošiljatelj zaprimi samo jedan odgovor, radi se o milijardama dolara gubitaka.
Pripazite kad otvarate poruke ili mailove od nepoznatih pošiljatelja. Upamtite: nikad ne dajte nikome svoje osobne podatke kad vas to zatraži!
Ukoliko niste sigurni jeste li zaprimili spam ili želite pomoć sa zaštitom, javite nam se i zajedno ćemo vas obraniti! 🙂