Članak je dorađen novostima 13. srpnja 2018.
Od siječnja 2017. i nove Porezne reforme raditi na ugovor o autorskom djelu još je više neisplativo, nego je to bilo ranijih godina. Davanja su toliko visoka da vam država uzme pola ionako teško zarađenog novca. No, ako ste na primjer freelancer, ni naručitelji usluga (vaši klijenti) nisu oduševljeni jer se pitaju zašto bi toliki iznos poklonili državi, kada za iste naručene usluge od tvrtke ili obrta mogu proći upola jeftinije. Iz tih razloga sve je više pojedinaca koji se odlučuju samostalno ili zajedno s nekoliko osoba na otvoranje obrta.
Koja je osnovna razlika između obrta i d.o.o. (tvrtke)?
Nije istina da je PDV ono što razdvaja obrt i tvrtku. Imate li tvrtku ili obrt, vi sami možete odlučiti hoćete li ući u sustav PDV-a ili ne. Naravno, nisu vam ruke baš toliko slobodne jer prijeđete li određenu granicu godišnje zarade koja kod obrta u 2018. godini iznosi 300.000 kuna, dužni ste ući u sustav PDV-a bez pogovora.
No, ipak postoji nekoliko razlika. Kao jedini zaposlenik tvrtke, što znači i njegov direktor, morate sami sebi isplatiti tzv. direktorsku plaću koja iznosi oko 5.000 kuna neto na što plaćate, naravno, i pozamašan porez državi. Toga kod obrta nema jer sav zarađeni novac možete isplatiti na svoj račun u bilo koje vrijeme, bez dodatnih troškova, osim naravno plaćanja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja koje ispada oko 1.200 kuna mjesečno (to objašnjavam malo kasnije).
Nemojmo se zavarati, kod obrta je ipak još u pitanju i godišnji porez koji je potrebno platiti na zaradu. Visina poreza određuje se prema visini zarade. Ako ste tek na početku poslovanja i još ne znate hoće li vam se vaš trud isplatiti, najsigurnije je da se odlučite na obrt s tako zvanim plaćanjem paušalnog poreza. Paušalni porez naplaćuje se tromjesečno, a visinu koju ćete plaćati prema zaradi u 2018. godini možete provjeriti ovdje:
- razred s primicima do 85.000 kn – 1.805,40 kn poreza godišnje
- razred s primicima od 85.001 do 115.000 kn – 2.442,60 kn poreza godišnje
- razred s primicima od 115.001 do 149.000 kn – 3.175,38 kn poreza godišnje
- razred s primicima od 149.001 do 230.000 kn -4.885,20 kn poreza godišnje
- razred s primicima od 230.001 kn do 300.000 kn – 6.372,00 kn poreza gdišnje.
To, dakako, nisu jedini troškovi koje ćete imati. Kao obrtnik sebi trebate mjesečno uplaćivati doprinose za mirovinsko i zdravstveno koji ukupno iznose oko 1.200 kn mjesečno. Mi obrtnici dužni smo plaćati i mjesečni komorski doprinos od oko 70-ak kuna mjesečno (odnosno 228 kn svaka tri mjeseca), no u prvoj godini toga smo ipak pošteđeni. Barem nešto ;). Tu je i plaćanje “šumama”,a više o tome možete pročitati na stranicama Plavog ureda koji se inače bavi savjetovanjem novih poduzetnika. Tamo možete čitati i o plaćanju spomeničke rente te članarine turističkim zajednicama. Sve su to relativno mali iznosi, no nakupi se kroz godinu i toga.
Kao potencijalni obrtnik vjerojatno si postavljate još jedno pitanje – možete li sami voditi svoje knjigovodstvo. Na vašu sreću – možete. Obrtnici paušalisti koji nisu u sustavu PDV-a mogu voditi jednostavno knjigovodstvo koje se sastoji doslovce od samo knjige ulaznih i izlaznih računa. Takvu “knjigu” možete kupiti u Narodnim novinama ili pak je napraviti sami u excel tablici. Opet vam skrećem pozornost na Plavi ured, koji nas je nedavno povodom svog trećeg rođendana počastio Exel programom za vođenje knjiga u paušalnom obrtu. Hvala <3!
Nadam se da sam uspjela objasniti osnovne muke po obrtu s kojima se svi susrećemo. U nastavku ću objasniti još i kako otvoriti obrt, budući da na Internetu nema sveobuhvatnog članka o tome (op.a: izašao je članak također na web stranici Plavog ureda pa radi utvrđivanja gradiva bacite pogled i na taj članak 🙂 ).
| ODABIR IMENA, DJELATNOSTI I SJEDIŠTA OBRTA | Dok za tvrtku morate provjeravati svaku sitnicu u imenu i to plaćati 50-ak kuna po provjeri, s obrtom je lakše. Ime obrta sastoji se od naziva, opisa djelatnosti, imena vlasnika i sjedišta obrta. Npr. moj obrt zove se Moja Tvoja priča, obrt za web i oglašavanje, vl. Andreja Rambrot, Brezje 4b. Svaki obrt mora imati svoje sjedište – to je adresa na koju obrt prijavljujete. Ako nudite intelektualne usluge poput mene, ured vam NE treba. No, ako vam je potrebni ured on može biti na adresi sjedišta ili na nekoj drugoj adresi kojoj želite. Najam prostora za ured je prihvatljivi trošak ako se prijavljujete na poticajne mjere za samozapošljavanje HZZ -a. |
| UPIS OBRTA U OBRTNI REGISTAR | Preporučujem vam da obrt otvorite online preko aplikacije e-građani. Lozinku za aplikaciju i upute kako je koristiti dobit ćete u svakoj poslovnici FINA-e, i to besplatno. Naime, moje iskustvo je takvo da tete u Hitro.hr uredu i na Županiji (u pitanju je bio Čakovec) nisu imale blage veze o svom poslu i izgubila sam tjedan dana na njihove gluposti, dok sam na kraju putem aplikacije otvorila obrt za tri dana. Bilo bi i brže gotovo, no tražili su me osim uplate od 250,00 kn za obrtnicu i skenirane osobne, još i POTVRDU JAVNOG BILJEŽNIKA* da mi roditelji dopuštaju sjedište obrta imati na njihovoj (i još uvijek mojoj) adresi.
*Kasnije sam saznala da se ovaj ugovor od početka 2017. godine više ne potpisuje jer će vam Porezna inače nametnuti najam koji trebate plaćati roditeljima, i još naravno porez na taj najam, iako ste na ugovor stavili iznos najma od 0 kuna. Naravno, to sam platila 95 kuna. Napominjem, meni ured nije trebao, no ako trebate ured, ovdje ćete morati priložiti ugovor o najmu ili slični dokument kojim potvrđujete da imate prostor. P.S: Jako važna informacija za one koji traže poticaje HZZ-a da je obrt moguće otvoriti odmah dan nakon predaje papira, no to vam ne preporučujem. Evo i zašto. Ako Vam “iz prve” ne prođu papiri na HZZ-u (a znam osobe kojima se to dogodilo), a u međuvremenu ste otvorili obrt, nećete moći ostvariti poticaje. Više o HZZ poticajima možete pročitati u našem članku napisanom početkom 2018. |
| IZRADA PEČATA | Jednom kad obrtnica stigne u vaš e-građani pretinac puno je lakše. To znači da možete još isti dan po pečat i u banku, a samim time nakon dobivenog broja žiro računa i izdavati račune. Izrada pečata traje oko pola sata i košta od 160 do 200 kn, ovisno o tome želite li da bude crni ili u boji. Ja sam uzela plavi – tako da se vidi razlika između originalnih i kopiranih dokumenata. Na mom pečatu stoji puno ime obrta, puna adresa te OIB obrta (koji je ujedno i moj osobni OIB). Nisam stavljala niti logo, niti kontakt podatke, budući da su navedeni na svakoj ponudi i računu već po pe-e-su. |
| OTVARANJE ŽIRO RAČUNA | Ponadala sam se da će otvaranje žiro računa biti najbrži dio, no moja nadanja ubrzo su pala u vodu. U prvoj poslovnici rekli su mi da ne otvaraju poslovne račune jer je za to predviđeno samo nekoliko poslovnica. Naravno, one rade od 8 do 16 sati. Sama izrada traje čak sat vremena jer oni svašta nešto provjeravaju, tko bi ih znao, a ponekad vas “naruče” za dan kasnije . Naknada za otvaranje računa u PBZ-u je 50 kn i skidaju je u tijeku prvog mjeseca poslovanja s vašeg poslovnog računa. |
| PRIJAVA MIROVINSKOG I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA | I kad mislite da ste primili Boga za bradu, slijedi još malo patnje. Prvo je potrebno otići na Mirovinsko osiguranje s preslikom Rješenja o upisu u obrtni registar (dobili ste ga s obrtnicom u e-građani pretinac) te tiskanicama M-1P i M-11P. Iako možete skinuti iste na Internetu neće vam vrijediti kao ni meni. Potrebno je odšetati do Narodnih novina i kupiti ih za nekoliko kuna. S tim ovjerenim potvrdama otišla sam do Zdravstvenog osiguranja. Neviđeno čudo, no ništa nisam trebala predavati jer potvrde s Mirovinskog se šalju automatski na Zdravstveno. Bila sam sumnjičava, no kako sam kroz dva dana dobila u e-građani pretinac potvrde o upisu u mirovinsko i zdravstveno, sumnje su isparile. |
| POREZNA PRIJAVA | Treća institucija koju sam posjetila bila je Porezna uprava. Iako se na raznim Internet mjestima spominju svakakve potvrde, ja sam trebala predati samo Presliku rješenja za otvaranje obrta i RPO obrazac (isto Narodne novine). Poreznu je potrebno po Zakonu OBAVEZNO posjetiti u roku od 8 radnih dana od dobivanja obrtnice. Tom prilikom se i izjašnjavate da želite porez plaćati paušalno. Rješenje s Porezne dobila sam na kućnu adresu u roku od nekoliko radnih dana. Konačno sam imala sve što mi je potrebno za rad, osim… |
| KNJIGE | Knjiga za knjigovodstvo! Knjigu prometa već sam spomenula – u njoj je potrebno popisati sav ulazni promet, bilo da se radi transakcijski ili gotovinsko. Moguće ju je voditi u pisanom ili elektroničkom obliku. Na jednom A4 papiru potrebno je napraviti i izjavu o blagajničkom maksimumu, ako radite s gotovinom. Prikupite li određeni dan svotu višu od blagajničkog maksimuma, dužni ste je isti dan položiti na račun obrta. Treći i zadnji dokument je Interni akt o fiskalizaciji. Njime se donosi odluka o pravilima sljednosti numeričkih brojeva računa, poslovnim prostorima, oznakama poslovnih prostora i operatera na naplatnim uređajima. Interni akt donosi se bez obzira da li obrtnik posluje s gotovinom ili ne, a što je sve važno imati na umu kada je u pitanju fiskalizacija, provjerite pak ovdje. |
Važne napomene o obrtu na koje ne smijete zaboraviti
Prva napomena vezana je za fiskalizaciju koja je obavezna od 1. srpnja 2017. i za obrte koji nisu u sustavu PDV-a. Mnogi knjigovodstveni servisi već naveliko i naširoko daju ponude za programe, a najjeftiniji koji sam uspjela pronaći košta 49 kn mjesečno + PDV.
Druga je vezana za PO-SD obrazac koji se predaje Poreznoj upravi najkasnije do 15. siječnja za prethodnu godinu poslovanja u kojem se kvartalno zbrajaju svi prometi unutar godine te se na temelju istih vrši povrat ili nadoplata poreza i prireza.
Treća napomena vezana pak je uz inspekcije, o čemu su me upozorili iz Plavog ureda. Obrtnik koji nije poslodavac, već je isključivo samozaposlena osoba, ne podliježe inspekcijskom nadzoru iz područja zaštite na radu. Naime, Zakon o zaštiti na radu ne odnosi se na samozaposlene osobe, a to su vlasnici obrta. Međutim, ako obrtnik ima zaposlene osobe, naučnike, polaznike stručnog osposobljavanja itd. više se neće isključivo smatrati samozaposlenim osobama te podliježe inspekcijskom nadzoru zaštite na radu.
Eto, napokon smo obradili svaki korak otvaranja obrta kojeg možete imati za nekoliko dana ako ga otvarate putem e-građani aplikacije i dobiti ga za ukupne troškove od 600-tinjak kuna, što je daleko manje od troškova otvaranja tvrtke, imajući još na umu da je za istu potrebno platiti i polog od 20.000 kuna.
I za kraj, ono glavno pitanje, zašto otvoriti baš “paušalni” obrt?
Osobno sam se odlučila za obrt jer je to bio najmanji rizik za mene – najmanja davanja državi, najmanji iznos za otvaranje, a također ga je lako (i jeftino) zatvoriti jednom kada više nećete htjeti ili moći nastaviti s radom.
Eto, toliko! 🙂
Naravno, ako trebaš kakav besplatan savjet oko oglašavanja i promocije na Internetu, slobodno mi se javi. Rado ću ti dati i predračun za izradu web stranice, pisanje tekstova za web i pisanje promotivnih članaka koji možeš priložiti uz troškovnik ako tražiš poticaje za HZZ. Kako naš obrt nije u sustavu PDV-a, cjelokupni iznos izrade na primjer web stranice biti će vam plaćen od HZZ-a (dakle, HZZ ne pokriva troškove PDV-a).
Trebaš li pak savjet vezan uz knjigovodstvo ili zakone i pravilnike, javi se u Plavi ured, znaju znanje!
SRETNO! 🙂