Stižu nam teška vremena.
Slušamo to na vijestima, u poslovnim krugovima, na kavama s prijateljima, na obiteljskim ručkovima. Već i ptičice na grani vide znakove recesije koja nam dolazi.
Stoga smo ovaj članak odlučili posvetiti onima pred kojima stoji puno teških zadataka: poduzetnicima. Spasiti svoje poslovanje i zadržati radnike – ovo je vjerojatno najteži zadatak s kojim će se susresti u svojoj karijeri.
No, unatoč teškim mjesecima, nazire se i svijetlo na kraju tunela. Trebate samo znati što vam je činiti kad zagusti.
Kako bismo sve detaljno i točno razjasnili, krenimo od početka:
Što je točno recesija?
Kad se već svi razbacuju tim terminom, hajmo točno definirati što je recesija.
Recesija je makroekonomski termin koji označava pad gospodarskih aktivnosti unutar određene regije. Ona traje više od nekoliko mjeseci (obično 12 do 18 mjeseci) i karakterizira je loša ekonomska situacija, odnosno:
- pad BDP-a
- povećanje nezaposlenosti
- smanjenje realnog dohotka
- smanjenje industrijske proizvodnje
- pad prodaje.
Donedavno su za službeno proglašenje recesije bila potrebna dva kvartala negativnog ili stagnirajućeg gospodarskog rasta, koji se mjeri na temelju BDP-a, no u posljednje se vrijeme ovakve stavke mjere na mjesečnoj bazi, pa se recesija može proglasiti i ranije.
Uzroci recesije mogu biti različiti: pad burze, pandemija, ratovi, pad tržišta.
Zahvaljujući njima dolazi i do još jedne ključne stavke koja je karakteristična za period recesije.
Inflacija – kad cijene počnu divljati
Što je točno inflacija i kako se očituje?
Inflacija je, jednostavno rečeno, opće povećanje cijena usluga i dobara.
Recimo, povećat će se cijena troškova električne energije, cijena goriva, plina i sirovina. Samim time, rastu i cijene konačnih proizvoda jer je sve navedeno potrebno kod proizvodnje takvih artikala. Na primjer, da bismo dobili kilu šećera, potrebno je gorivo u proizvodnji i transportu, električna energija te ostali energenti u preradi.
Inflacija se zato primarno odvija kroz povećanje cijena onih stavki koje najviše koristimo, odnosno koje su najviše u opticaju. Tako će se najprije povećati cijene režija, sirovina, benzina te osnovnih namirnica poput šećera, brašna i mlijeka. Sukladno tome, povećavaju se i ostale cijene.
Kako se inflacija manifestira u poduzetničkim vodama?
Na primjer, poslovanja koja se bave građevinom borit će se s konstantnim porastom građevinskog materijala, zbog čega im više neće biti isplativo graditi. Restoran kojem su režije porasle za 300%, baš kao i cijena hrane, morat će dignuti cijene jela. A uza sve ovo, tu su i radnici koje moraju platiti i koji traže povećanje plaća upravo zbog inflacije, čime se stvara jedan začarani krug koji se naposlijetku urušava.
A ovo su sve samo posljedice inflacije – recesija sa sobom donosi još toga.
Utjecaj recesije na poslovanja
Iako se recesija možda odvija na drugom kraju Zemlje, imat će utjecaja i na nas. One najčešće započinju u jednoj državi te se postepeno šire dalje. Primjer toga je Velika recesija iz 2008. godine, kao i Velika depresija iz 1929. godine – obje su počele u SAD-u, no pogodile su čitav svijet.
Kako je to moguće?
Zamislimo svjetsko gospodarstvo kao jednu veliku strukturu koja se nalazi na stupovima. Nešto poput Venecije. Kad su svi stupovi stabilni, ta struktura može rasti i razvijati se. No, dovoljno je samo da jedan stup pukne i čitava se struktura može raspasti.
Na primjer, u slučaju pada burze, smanjuje se broj novca u opticaju. Samim time, smanjuje se kupnja, odnosno prodaja. Pa se smanjuje potreba za proizvodnjom različitih artikala. Što znači da više neće biti potrebno ni toliko radnika, pa će uslijediti sezona otkaza.
I tako čitava struktura propada i bori se kako bi sačuvala barem temelje.
Za trgovine je naročito teško zadržavati se na površini u periodu kad je prodaja smanjena na ono osnovno. Ako ste dosad prodavali mlijeko, sireve, jogurte, vrhnje, skyr, grčki jogurt, sirutku, mliječne namaze, kefir, smoothije i probiotske napitke, u recesiji će vam se prodaja srozati na mlijeko. Ako ste dosad prodavali običnu, integralnu, zelenu i crvenu tjesteninu, kineske rezance i bezglutensku tjesteninu, u recesiji ćete prodavati samo klasične makarone.
No, recesije nisu ništa novo i po procjenama se događaju svakih desetak godina, a traju otprilike godinu dana. Iako su za vrijeme zadnje velike recesije iz 2008. godine brojna poslovanja zatvorila svoja vrata, postoje i ona koja su se izvukla i u konačnici nastavila hrabro dalje.
Ključ njihovog uspjeha leži u pametnim poslovnim odlukama i adekvatnom načinu promocije. No, prije nego što krenemo s objašnjenjima kakva promocija je poslovanjima potrebna u doba recesije, moramo objasniti dvije ključne stavke:
Marketing i brendiranje – koja je razlika?
I marketing i brendiranje imaju isti cilj: istaknuti vaše poslovanje u očima (potencijalnih) kupaca i klijenata.
Ipak, jedna je ključna razlika. Brendiranje daje strategiju kako komunicirati s publikom, dok marketing daje strategiju kako doprijeti do njih. Dakle, brendiranjem ćete definirati poruku koju prenosite, a marketingom ćete je dovesti do ciljane publike.
Dok brendiranje znači razumijevanje poslovanja i brenda, marketing znači razumijevanje publike. Iz navedenog je jasno zašto svako uspješno poslovanje zna da brendiranje mora doći prije marketinga – ako niste jasno definirali svoje poslovanje, kako ćete ga uopće predstaviti publici?
Marketinška strategija se definira na temelju brand strategije, a podrazumijeva sve aktivnosti kojima se poruka prenosi ciljanoj publici: društvene mreže, sadržajni marketing, SEO, newsletteri, oglašavanje i slično.
I upravo ta razlika između brendiranja i marketinga je ključna u periodu gospodarske stagnacije.
Oglašavanje u doba recesije
Ono u čemu mnoga poslovanja griješe u doba recesije je to da stanu s oglašavanjem.
„Nitko ni ne kupuje, zašto bismo se onda oglašavali?“
Recimo da ste to i učinili. I prošlo je više od godinu dana, a da nitko nije čuo za vas. Posljedica? Izašli ste iz misli svojih kupaca, a vaše je mjesto u međuvremenu zauzeo neki drugi brend koji se oglašavao i brendirao. Jednom kad se tržišna situacija popravi, oni će odabrati taj novi brend, a ne vas. Uz to što ste izgubili postojeće kupce, niste ni skupili nove jer kako bi uopće netko mogao čuti za vas?
Ključ oglašavanja u doba recesije je taj da vaše kampanje ne budu usmjerene na marketing, već na brendiranje.
Drugim riječima, ako nitko ne kupuje, zašto trošiti novce na pozivanje ljudi da kupuju kod vas? Umjesto toga, uložite budžet za oglašavanje u brendiranje.
Na ovaj ćete način kroz čitav recesijski period graditi svoj brend u mislima (potencijalnih) kupaca, a jednom kad recesija završi, rado će vam se vratiti i kupovati kod vas.
Pravilo 95:5
Prema istraživanju LinkedInovog B2B instituta te profesora Johna Dawesa s Instituta Ethrenberg-Bass, na tržištu 95% ljudi nije spremno na kupnju danas, dok je 5% kupaca spremno kupiti vaš proizvod.
Stoga je važno adekvatno posložiti svoje oglašavanje vodeći se pravilom 95:5.
- 95% ljudi nije spremno na kupnju, pa se na njih trebaju fokusirati brending kampanje, kako bi im vaš brend ostao u pamćenju jednom kad budu spremni nešto kupiti.
- 5% ljudi je spremno na kupnju, pa na njih treba fokusirati marketinške kampanje, kako biste ih dodatno potaknuli da kupnju obave kod vas, a ne kod konkurencije.
Ovo je pravilo važno u bilo koje vrijeme, bilo da se radi o periodu prosperiteta i rasta poslovanja, ili pak o periodu recesije.
Uz pametno oglašavanje i pametne poslovne odluke, velika je mogućnost da će vaše poslovanje opstati u teškom periodu, a povećati profit nakon njega.
Ako pak niste ni sigurni kako bi brending trebao izgledati, kako predstaviti svoje poslovanje i kako ga kao takvog oglasiti, kontaktirajte nas!