Ako ste pogledali dokumentarac The Social Dilemma (2020.) onda dobro znate kako aktivisti već neko vrijeme kritiziraju tehnološke kampanje radi upitne privatnosti korisnika interneta. Posebno su se na meti našli Facebook i Google, koji su zbog pritiska javnosti već najavili promjene u skoroj budućnosti.
Dok će neki od korisnika napokon predahnuti i komentirati – Pa dobro, bilo je već i vrijeme, oni među vama koji svoje proizvode ili usluge oglašavaju na Googleu i društvenim mrežama trebali bi se zapitati što će ove promjene značiti za njihovo poslovanje.
Google ukida praćenje stranica koje korisnici posjećuju u Chromeu
Prema najavi koja je došla direktno iz Googlea, već sljedeće godine (2022.) ovaj američki tehnološki div uklonit će postojeću tehnologiju praćenja prometa na web stranicu u internet pretraživaču Chrome.
Podsjetimo, godinama su se razne tvrtke oslanjale na podatke koje je Google prikupljao o ponašanju korisnika, a koje je dobivao zahvaljujući „kolačićima“. To je nama koji se bavimo internet marketingom omogućavalo da vaše oglase prikazujemo onim osobama koje su vaša ciljana publika. Ipak, čini se da će se ova praksa uskoro izmijeniti i da ćemo trebati tražiti nove načine kako zajedničkim snagama doći do ciljane publike.
“Svi moramo učiniti više kako bi internet bio otvoren i dostupan svima i kako bismo zaštitili privatnost. To znači ukidanje ne samo kolačića treće strane, već i bilo koje tehnologije koja se koristi za praćenje pojedinaca tijekom pregledanja web stranica”, pojasnili su.
Znači li to da će se u potpunosti ukinuti bilo kakvo praćenje?
Naravno, nekakav oblik praćenja prometa i ponašanja korisnika možemo očekivati i dalje. Google ipak živi od toga i ne bi samo tako „odrezao“ ruku koja ga hrani. Naime, u Googleu već naveliko testiraju druge načine koji bi mu osigurali plasiranje oglasa prema našim ciljanim skupinama. Čak već znamo i kako će se taj novi sustav zvati! Novi sustav koji bi trebao tijekom ove godine stići u Chrome je Federated Learning of Cohorts (FLoC).
I Australija u ratu s digitalnim gigantima!
Nisu samo aktivisti zaratili s digitalnim divovima. Unazad par mjeseci mogli ste čitati i vijesti o tome kako Australija želi da tehnološki giganti poput već spomenutog Googlea i Facebooka plaćaju sadržaj koji se tamo pojavljuje sa stranica za vijesti.
Konkretno, australska vlada usvojila je zakon kojim će se kompanije poput Facebooka i Googlea obvezati na plaćanje prenošenja sadržaja koji je objavljen na portalima. Naravno, divovi su se odmah digli na noge pa je tako Facebook korisnicima i portalima iz Australije u jednom trenutku onemogućio dijeljenje sadržaja. Popustili su tek nakon što je australska vlada djelomično popustila i u zakon uvrstila amandmane koje je predložio Facebook. Ipak, Facebook se obvezao na plaćanje dodatnih milijardu dolara medijskoj industriji u sljedeće tri godine.
Niti Google nije ostao plah na cijelu priču. Zaprijetili su povlačenjem svoje tražilice s australskog tržišta ako se usvoji zakon. Po usvajanju zakona, u kratko su vrijeme odustali od svojih prijetnji i postigli dogovore s medijskim organizacijama oko plaćanja za dijeljenje njihovog sadržaja.
Što sve ovo znači za male oglašivače?
Što sve to znači za vas, male i srednje poduzetnike koji se oglašavate na ovim platformama? Važno je spomenuti da je trenutna verzija zakona ciljano izrađena za Facebook i Google, ali bi se zakon mogao proširiti i na druge platforme.
Također, ako je „prošlo“ Australiji, moglo bi „proći“ i drugim državama koje će se također zaželjeti svog dijela kolača. Dogodi li se ovaj scenarij recimo na razini EU, to bi značilo da će oglašavanje na ovim platformama postati još skuplje za krajnjeg korisnika. A ne zaboravite priču s početka članka, koja nam jasno daje do znanja da ćemo uz skuplje oglašavanje, dodatno teže dolaziti do potencijalnih kupaca i zbog ukidanja kolačića trećih strana.
Rješenje uvijek postoji
No navikli smo mi na priče u kojima su se tresla brda, a rodio se miš. Hoće li ovaj scenarij imati isti završetak, teško je predvidjeti. Ipak, nešto možemo napraviti– pripremiti se za razdoblje koje nam dolazi.
Dakle, nemojte čekati rasplet situacije pa onda jadikovati, već počnite s pripremama SADA.
Što konkretno napraviti?
- Smanjite broj društvenih mreža koje koristite. Nemojte biti prisutni svugdje, zato što su i drugi svugdje. Dobro razmislite na kojim se društvenim mrežama nalaze vaši kupci i budite tamo. Fokusirate li se na 1-2 društvene mreže, moći ćete izgraditi čvršću zajednicu, ali i više uložiti po pojedinoj mreži.
- Fokusirajte se na web stranicu. Pisali smo već o tome kako nije pametno svoje poslovanje temeljiti na nekom kanalu internet marketinga kojim ne upravljate vi, već upravlja vlasnik tog kanala. Pritom prvenstveno mislimo na Facebook i Instagram. Umjesto da sve snage dajete u te mreže, predlažemo vam da web stranica postane i ostane temelj vašeg poslovanja.
- Uložite u e-mail marketing. E-mail marketing još uvijek nije doživio svoj potpuni procvat, a predviđa se da će se to sada promijeniti. Poseban status dobio je po tome što kroz newslettere imate priliku komunicirati s kupcima „jedan na jedan“, što je ključ za izgradnju povjerenja i slanje samo onih poruka koje kupac želi dobiti u svoj sandučić. Ako dosad niste radili e-mail marketing po pe-e-su, sada je vrijeme da se zapitate kako poboljšati newsletter kampanje i stvoriti marketinški kanal koji će redovito nositi rezultate.
- Ne zaboravite na klasične medije. TV i radio su skupi, no povremene objave u tiskanim medijima to ne moraju biti. Iako u 80% slučajeva klijentima savjetujemo da ulože u internet marketing, jer s istim budžetom najčešće dobivaju daleko više, ponekad je dobro napraviti i neku kampanju u klasičnim medijima. Naravno, prije nego donesete konačni sud, opet se zapitajte, je li vaša ciljana publika tamo prisutna.
Trebate li pomoć oko izrade newslettera, javite nam se s povjerenjem.