Internet je div prepun raznih informacija. Te informacije putem interneta dijele se u obliku tekstualnog sadržaja, videa, GIF-ova, grafika te naravno – fotografija. Kako tom sadržaju većinom svi imamo pristup, ponekad dolazi do povrede autorskih prava, bilo da se ono dogodi svjesno ili nesvjesno.
Među najčešćim oblicima povrede prava je neovlašteno stavljanje na raspolaganje tuđih zaštićenih djela putem interneta. Pa se tako nerijetko dogodi na korisnik interneta preuzme neku usputnu fotografiju s interneta te je objavi na društvenim mrežama. Ili pak zaposlenici nekog poduzeća preuzmu lijepe fotografije s interneta koje zatim postave na web stranicu, bez da prethodno istraže tko je autor fotografija i može li se ta fotografija uopće koristiti u komercijalne svrhe.
Kada je korištenje fotografija s interneta prekršaj te što sve stoji u pozadini priče, objašnjavamo u nastavku.
Što kažu (hrvatski) zakoni o korištenju fotografija na internetu?
Krenimo od temelja priče – zakona. Nekoliko je dokumenata koji navode kada dolazi do kršenja autorskih prava na internetu i slobodno možemo reći da su dobro usklađeni.
Tako Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (“Narodne novine” br. 111/21.- dalje u tekstu ZAPSP) u čl. 14. st. 1. regulira autorsko djelo kao originalnu intelektualnu tvorevinu iz književnog, znanstvenog ili umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu, ako ZAPSP-om nije drukčije određeno. U smislu te odredbe autorska su djela i fotografije o kojima danas pišemo.
Slično propisuju i Bernska konvencija o zaštiti književnih i umjetničkih djela, kao i Direktiva 2006/116/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o trajanju zaštite autorskog i određenih srodnih prava. U njima se ističe da su originalne fotografije intelektualne tvorevine te su kao takve zaštićene, bez potrebe za bilo kakvim drugim kriterijima stjecanja zaštite.
No na internetu je ponekad zaista zbunjujuće prepoznati koja fotografija je original, a koja je samo još jedna kopija tog originala, zar ne? Zato hajdemo sada vidjeti koje fotografije uopće možemo zvati autorskima.
Koje fotografije se mogu nazvati originalom i kada dolazi do povrede autorskih prava?
Prema čl. 19. već spomenutog ZAPSP-a originalom možemo nazvati fotografije koje je stvorio njegov autor, bez da je tu fotografiju registrirao ili ispunio bilo koju drugu formalnost.
To znači da je autor nositelj prava na fotografiju od trenutka kada fotografiju snimi na film ili digitalni medij. Odnosno, čim osoba pritisne okidač fotoaparata, u trenutku pritiska na okidač fotoaparata postaje autor fotografije. Od tog trenutka njegovo djelo, u ovom slučaju fotografija, uživa zaštitu u smislu odredaba ZAPSP-a.
Kada onda dolazi do povrede autorskog prava?
U najvećem broju slučajeva dolazi do dvije vrste povrede:
- povrede imovinskih prava autora, gdje se fotografija koristi bez pristanka autora i/ili bez plaćanja naknade za korištenje
- povrede moralnih prava autora, gdje predstavljamo tuđu fotografiju kao vlastitu.
Kako pravilno koristiti fotografije na internetu?
Sasvim logično pitanje koje iz svega slijedi je – kako onda pravilno koristiti fotografije na internetu? Zato u nastavku popisujemo što smijemo, a što ne smijemo raditi, da bismo se držali navedenih dokumenata i tako ne povrijedili tuđa autorska prava.
Koje fotografije smijemo koristiti na internetu slobodno
✔ Fotografije starije od 70 godina – Nakon 70 godina djelo se može objavljivati bez pribavljanja suglasnosti autora i plaćanja naknade. Ipak, kako ne bismo prekršili moralno pravo, autora je svakako potrebno navesti.
✔️ Fotografije za privatne svrhe – Bez autorova odobrenja fizička osoba može koristiti fotografiju s interneta, ako je svrha korištenja informiranje javnosti. Isto kao i u slučaju fotografija starijih od 70 godina, kako ne bismo povrijedili nečije moralno pravo, pametno bi bilo navesti ime autora.
✔️ Fotografije koje su dostupne na javnim površinama – Ako “okinete” fotografiju na čijoj se pozadini vidi bilbord plakat ili recimo razgledavate izložbu fotografija na trgu pa se pored neke od fotografija pofotkate i to objavite na internetu, ne trebate tražiti pristanak autora niti mu platiti naknadu. To bi značilo da se objava fotografije, na kojoj se u pozadini vidi neka druga fotografija, ne smatra kršenjem autorskog prava u smislu nedopuštenog reproduciranja takve fotografije objavljene na javnoj površini.
✔️ Fotografije prerađene u svrhu parodije – Zakonski je dopuštena prerada autorskog djela u parodiju, u mjeri koja je potrebna za njen smisao, kao i u karikaturu, ali uz navođenje djela koje se prerađuje i njegovog autora.
✔️ Fotografije uz odobrenje – Možemo koristiti fotografiju ako smo prije korištenja dobili odobrenje autora. No ako ZAPSP-om ili ugovorom nije drugačije određeno, za svako korištenje djela (fotografije) autoru bismo trebali isplatiti naknadu.
Napomena: Želite li koristiti fotografije preuzete s Instagrama ili Pinteresta na primjer, također prema ovim propisima biste najprije trebali otkriti autora fotografije, a zatim ga zamoliti za pismeno odobrenje.
✔️ Fotografije panorame – Fotografije koje sadrže samo slike panorame i koje ne sadrže nikakve kreativne elemente ne uživaju zaštitu, već ih slobodno možemo koristiti.
✔️ Fotografije preuzete s relevantnih web stranica – Fotografije koje možemo pronaći na servisima predviđenima za preuzimanje fotografija, poput Unsplasha, Freepika ili Canve, možemo preuzeti i besplatno koristiti ako je tako navedeno.
Koje fotografije NE smijemo koristiti na internetu
❌ Fotografije koje izražavaju osobnost autora – Fotografija se smatra originalom ako odražava osobnost autora te ako je autor tijekom njezine izrade koristio svoju kreativnost, na način da je napravio određene „slobodne i kreativne odluke“ koje imaju za posljedicu njegov „osobni doprinos“ fotografiji. Kreativni doprinos autora se može očitovati primjerice u izboru pozadine, smještaju fotografiranog objekta, osvjetljenju, izboru kadra ili kuta snimanja, budući da sve to pridonosi stvaranju određene atmosfere u fotografiji.
Isto tako, kreativnost se može očitovati i u izboru određene tehnike razvijanja analognih fotografija, ili u primjeni računalnih programa (kao primjerice „filtera“ koje upotrebljava Instagram i slične aplikacije za fotografiranje) kojima se postižu slični učinci – objašnjeno je na IUS-INFO.
No, kako se prema drugom tumačenju “originalnom” fotografijom smatra svaka fotografija koju je netko okinuo, ovdje dolazimo do proturječnosti u zakonima. Shodno navedenome, većina fotografija dostupna na internetu je prema tome autorska, što znači da je možete koristiti samo u slučajevima kada imate pismenu dozvolu autora i/ili kada fotografiju platite autoru, odnosno organizaciji kojoj je dao prava.
Navođenje autora fotografije
Uz sve dosad navedeno, autora fotografije ćete i dalje trebati navesti.
Nakon što ste kontaktirali autora ili nositelja prava nad fotografijom te ste s njim dogovorili ovlašteno preuzimanje fotografije, iste trebate potpisati navođenjem autora.
Upravo to navođenje imena autora, autoru osigurava poštivanje njegovog moralnog prava.
Konačno, ne poštujete li navedene propise, vrlo vjerojatno ćete osjetiti sankcije, financijske ili čak prekršajne, a sigurni smo da to ne želite. Znajte i to da u slučaju sudskog spora fotograf/autor može dokazati da je upravo on autor, odnosno vlasnik originala (izvornika) fotografije. Jer originalnom fotografije se smatra klasični fotografski negativ ili digitalni original u RAW formatu (CR2, NEF i slično). Upravo u toj “sirovoj” fotografiji nalazi se zapis o serijskom broju fotoaparata kojim je fotografija snimljena.
NAPOMENA: Iako je ovaj tekst nastao prema tumačenjima aktualnih propisa u RH, prema iskustvima nekolicine vas koji ste nam se javili ispada da je tumačenje spomenutog sadržaja tijekom vaših sporova bilo drugačije. Zato pozivamo sve vas koji ste imali iskustva s navedenom tematikom i želite pridonijeti svojim tumačenjem i savjetima, da nam se javite. Naša želja je da zajedničkim snagama protumačimo spomenute propise, kako bi ovaj članak koristio svima onima koji su u prekršaju radi svog neznanja.
Kontaktirajte nas za više informacija.
Izvor naslovne fotografije: CanvaPRO