Iako većina nas pojam „dizajn“ veže uz estetiku pa tako pričamo o dizajnu proizvoda ili o dizajnu interijera, zadnjih nekoliko godina sve češće se pojam „dizajn“ koristi i u kontekstu razvoja proizvoda i/ili usluge, odnosno u kontekstu inovacija vezanih za poslovanje kroz, pogađate, Design thinking metodu.
Zanimljivo je da Design thinking metodu podjednako koriste poznate svjetske organizacije, brojni start-upovi, ali i javni sektor. Svi oni vide korist u ovoj metodi.
Vjerujemo da se sada pitate, po čemu je Design thinking metoda toliko super?
Odgovora je nekoliko.
- Kroz Design thinking metodu problemu se pristupa poput dizajnera, dakle iz različitih perspektiva i kutova dolazimo do rješenja koje nam vjerojatno ne bi palo na pamet da smo slijedili tijek razmišljanja koji koristimo inače.
- Također, do ideja se kroz DT dolazi na brzi način, nakon čega se radi prototip koji se testira na tržištu. Ako je prototip dobro usvojen, dorađuje se do konačnog proizvoda. Ako je tržište loše reagiralo na prototip, dorađujemo ga toliko dugo dokle ga tržište ne prihvati ili ga odbacujemo.
- Konačna vrijednost DT metode je ta da će vam ona uštedjeti dragocjeno vrijeme za razvoj proizvoda/usluge, ali i velike količine novaca ako su u pitanju veliki i ozbiljni projekti. To je još jedan razlog zašto o njoj posljednjih nekoliko godina svi naveliko pričaju.
5 ključnih koraka Design thinking metode
Da bismo mogli dobro razumjeti DT metodu, važno je shvatiti da je svaki proizvod ili usluga kreiran kako bi zadovoljio određene POTREBE. Inovacije su nastale tako što su ljudi ustanovili što je potrebno kako bi se unaprijedio svakodnevni život.
Metoda Design thinkinga sastoji se od pet koraka i mi trebamo razumjeti svih tih pet faza od kojih se metoda sastoji. Zato ćemo svaki od spomenutih pet koraka kratko opisati u nastavku.
FAZA EMPATIJE
Prvi korak je empatija i ona se odnosi na naše razumijevanje korisnika i rješavanje složenih poslovnih modela. Važno je spomenuti da je kroz DT metodu čovjek u fokusu i zato je u ovoj fazi važno ući u glavu krajnjeg korisnika i razmišljati kao on, kako bismo se lakše poistovjetili s njegovim problemima.
Da bismo u ovom koraku dobili što više vrijednih informacija, toplo vam preporučujemo najprije izraditi buyer persone, a zatim i svaku personu provući kroz takozvanu mapu empatije.
Primjer mape empatije možete vidjeti u nastavku.
Izvor: Nngroup.com
Kao što možete primijetiti, mapa empatije sastoji se od četiri polja koja istražujemo, a koja će nam pomoći da bolje razumijemo:
- što kupac govori da mu treba
- što kupac misli da mu treba
- što kupac čini
- što kupac osjeća.
DEFINIRANJE PROBLEMA
Drugi korak je definiranje i ono se odnosi na procesiranje i sintetiziranje rezultata iz prethodne faze. Konačna svrha je formiranje različitih gledišta prema problemima koji muče korisnike, pa se zato ovaj korak zove definiranje. Sada je vrijeme da dublje „uđemo“ u naše persone.
Tu je važno naglasiti da problem ne definiramo kao svoju vlastitu želju ili potrebu poduzeća već ju trebamo gledati kao problem ciljane skupine za koju ga rješavamo.
FAZA IDEACIJA
U ovoj fazi vrijeme je da istražimo širok izbor mogućih rješenja. Upravo u toj fazi važno je dobiti što više ideja ili rješenja problema!
Postoji stotinu tehnika za dobivanje ideja, kao što su brainstorming, brainwriting, najgore moguće ideje (tehnika suprotna brainstormingu) i SCAMPER. Vjerujemo da ste neke od njih već koristili.
PROTOTIPIZIRANJE
Nakon što smo raspisali sve moguće i nemoguće ideje, vrijeme je za izdvajanje prioritetnih ideja i izradu prototipa. Tu se poslužite šarenim papirima, post it papirićima, bojicama, flomasterima, alu folijom, ma svime što vam padne na pamet, a poslužit će vam da svoju ideju prikažete fizički.
Kada krenete u prototipiziranje, ubrzo ćete shvatiti da se ona sastoji od dva dijela: u prvom dijelu ćete odabranu ideju trebati dodatno razraditi, a u drugoj ćete morati pronaći način da svoje ideje izrazite jasno.
U ovom koraku dobit ćete jasniji prikaz toga kako bi se stvarni korisnici ponašali, razmišljali i osjećali u interakciji s krajnjim proizvodom.
FAZA TESTIRANJA
Konačno, na red je došla i posljednja faza, faza testiranja.
Kada se upustite u fazu testiranja, shvatit ćete da su izmjene i dopune vašeg prototipa nužne čak i u ovoj fazi. Faza testiranja pomoći će vam da „skenirate“ problematična rješenja i izvučete što je moguće dublje razumijevanje proizvoda i korisnika proizvoda, odnosno usluge.
Za kraj, što točno dobivamo DT metodom?
Nakon što smo prošli spomenutih pet koraka DT metode, mi smo zapravo prošli kroz:
- definiranje problema
- pronalazak potrebe na tržištu
- razvili smo nekoliko ideja
- izgradili smo prototip
- testirali smo prototip na korisnicima.
Dakle, fokus smo stavili na naše kupce (ne na sebe), razvili smo nekoliko proizvoda i/ili usluga i testirali smo ih, sve u samo nekoliko dana, jeftino i bezbolno J.
Želite isprobati metodu Design Thinkinga da biste kreirali ili unaprijedili postojeće proizvode i/ili usluge? Radionicu prototipiranja održat ćemo 8. svibnja 2020. u Zagrebu.